Unatoč izazovima na tržištu, najnoviji podaci Porezne uprave za 2024. godinu pokazuju da je pad broja kupoprodaja nekretnina ipak manji od ranijih procjena. Prema zadnje objavljenim podacima – lani ukupni pad kupoprodaja u odnosu na 2023. iznosi svega 1,9 %. Naime, prethodno dostupni podaci upućivali su na smanjenje od 2,9 %.
Porezna uprava je u 2024. godini zabilježila ukupno 134.841 transakciju, dok je u 2023. taj broj iznosio 137.448.
Zagreb stabilan, najveći rast u Primorsko-goranskoj županiji
U Zagrebu je godišnji pad broja kupoprodaja prema zadnjim podacima iznosio svega 0,15 %. To znači da je prodano tek 28 nekretnina manje nego godinu ranije. Istovremeno, Zagrebačka županija zabilježila je rast od 12,82 %, odnosno 1.117 nekretnina više u odnosu na 2023.
Najveći pad u odnosu na 2023. bilježe dvije jadranske županije – Istarska s padom od 21,5 % i Zadarska s 18,3 % manje transakcija.
S druge strane najveći rast imale su Primorsko-goranska županija (+23,8 %) te Požeško-slavonska županija (+21,5 %). Solidne rezultate zabilježila je i Varaždinska županija, s porastom broja kupoprodaja od 15,5 %.
Stranci i dalje aktivni unatoč padu od 5,4 %
Kada gledamo nekretninske transakcije samo prema stranim stjecateljima, novi podaci za 2024. pokazuju da je takvih nekretnina prodano ukupno 11.616. U odnosu na 2023. goidnu, kada ih je prodano 12.277, to je pad od 5,4 %, odnosno 661 nekretnina manje.
U ukupnom broju transakcija one prema stranim stjecateljima iznose 8,6 % dok su u 2023. iznosile 8,9 %. Naravno, udio takvih transakcija u županijama na moru znatno je veći, a prema nekim procjenama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji njihov udio dostiže i 50% ukupnih kupoprodaja nekretnina.
I dalje najčešći kupci dolaze iz Slovenije (3.529), Njemačke (2.662) i Austrije (1.183). Pritom građani Slovenije u 2024. bilježe rast od 3,6%, dok građani Njemačke i Austrije bilježe pad od oko 12 %. Najveći pad transakcija među prvih deset bilježi Slovačka s 19,7 %.
Među top 10 – rast su ostvarili još Mađari i to 20 % (450), građani Poljske 9,5 % (414) i Nizozemske 5,8 % (218).
Parkirno-garažna mjesta bilježe skok prodaje
Prema vrsti nekretnine broj kupoprodaja stanova i apartmana u odnosu na 2023. manji je za 5,2 %, dok je promet kuća zabilježio pad od 14,6 %, a poljoprivrednog zemljišta od 4,4 %. S druge strane zabilježen je rast transakcija vezanih uz građevinsko zemljište od 1,15 % kao i kod poslovnih prostora od 1,43 %.
Rast je zabilježila i kategorija “različite nekretnine” i to u visini 3,5 % u odnosu na godinu ranije. U tu kategoriju ulaze one prodaje gdje je predmet prometa više nekretnina koje se razlikuju prema svojoj namjeni, primjerice kuća s dvorištem i voćnjak, stan i garaža i slično. To je inače najzastupljenija kategorija i čini 28,6 % svih transakcija.
Parkirno-garažna mjesta bilježe snažan rast – u 2024. godini zabilježeno je 28,6 % više transakcija u odnosu na prethodnu godinu.
Prvo tromjesečje 2025.
Porezna uprava objavila je i podatke za prvi kvartal 2025. gdje je zabilježila ukupno 26.909 transakcija. To nije konačna brojka budući da još nisu obrađeni svi ugovori pristigli za to razdoblje.
Nije moguća usporedba s istim kvartalom 2024. budući da za to razdoblje Porezna uprava ne nudi podatke, ali onako na prvu se čini da je došlo do svojevrsnog usporavanja osobito u županijama uz more, gdje je inače veći broj stranih kupaca.
Porezna uprava je tako u prva tri mjeseca ove godine zabilježila ukupno 1.934 transakcija stranih državljana. Građani Slovenije, Njemačke i Austrije i dalje su na prva tri mjesta, na četvrto mjesto skočili su građani BiH, potisnuvši kupce iz Češke i Slovačke na peto i šesto mjesto.
I u prvom kvartalu najviše se trgovalo nekretninama iz kategorije “različite nekretnine” (7.767), potom poljoprivrednim zemljištem (6.240), stanovima i apartmanima (5.156), te građevinskim zemljištem (4.618). U tom je periodu Porezna uprava zabilježila i 677 kupoprodaja kuća.
Tržište traži novi ritam
Unatoč izazovima poput poreznih noviteta i globalnih gospodarskih kretanja, potražnja ostaje stabilna, posebno za nekretnine koje zadovoljavaju stvarne potrebe – bilo za stanovanjem, investicijom ili turizmom. Ograničena ponuda i dalje je ključni faktor koji podupire tržišne temelje.
Očekuje se da će nove mjere stambene politike u dugoročnoj perspektivi donijeti zdraviji balans između očekivanja prodavatelja i mogućnosti kupaca, uz veći fokus na kvalitetu, lokaciju i dugoročnu vrijednost.
Kupci su danas sve informiraniji i promišljeniji, što je jasan pokazatelj sazrijevanja tržišta.
Autorica kolumne Kreditno posredovanje #12: Martina Mataić Škugor, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine
