Postalo je popularno govoriti da u radnom okruženju želimo imati zastupljena raznolika mišljenja. Želimo da ljudi kažu ako se ne slažu s nekim pristupom ili ako imaju poseban, drugačiji pogled na rješavanje složenog problema.
Iako to zagovaramo kao općeniti princip, mnogi individualni i grupni psihološki faktori djeluju protiv tog ideala. Često nismo skloni mišljenjima koja se razlikuju od naših i kritičniji smo prema argumentima koji proturječe našim uvjerenjima nego prema onim koji nam idu u prilog. Također, emotivno reagiramo negativno na informacije koje su suprotne onome u što vjerujemo. Teže se izjašnjavamo o stvarima za koje mislimo da ih drugi u grupi neće htjeti čuti.
U konačnici, ljudi često imaju snažnu potrebu vjerovati u ono u što vjeruju i drugi u njihovoj društvenoj grupi. Da biste uspješno prihvatili divergentna mišljenja, morate se boriti protiv ovih faktora, piše na portalu Fast Company Art Markman, profesor psihologije, organizacije poslovanja i marketinga na Sveučilištu Teksas u Austinu (University of Texas at Austin).
Slušajte bez reagiranja
Jedan od najtežih stvari kada slušamo mišljenja koje se razlikuje od našeg jest dopustiti sugovorniku da kaže sve što želi reći, a da ga ne prekinete, odnosno da mu ne upadnete u riječ. Imamo sklonost tuđa uvjerenja i argumente secirati čak i prije nego što sugovornik izgovori ono što želi.
Umjesto toga, dajte svom sugovorniku priliku da dovrši svoj tok misli. Čak i ako mislite da ste već čuli sličan argument, pustite ga da završi. Možda ćete se iznenaditi kada otkrijete da imaju drugačiji pristup od onoga koji ste očekivali. To nikada nećete saznati ako ga brzo prekinete.
Osim toga, ako vidljivo negativno reagirate čim postane očito da se netko ne slaže s vama, možda će sugovorniku biti teško iznijeti svoje argumente. Pogotovo ako imate viši status ili veću moć od njega. Pokušajte ostati posvećeni problemu i neutralni u interakciji, umjesto da budete neprijateljski raspoloženi.
Ponovite što ste čuli
Provjerena strategija prilikom slušanja divergentnog mišljenja jest započeti ponavljanjem argumenta koji ste upravo čuli prije nego što ga kritizirate. Ovo funkcionira u raspravama na poslu, kao i u bliskim odnosima.
Ponavljanje argumenta dvostruko je korisno. Omogućuje drugoj osobi da osjeti da ste je slušali, što povećava vjerojatnost da će i u budućnosti progovoriti ako se ne bude slagala s nečim. Osim toga, ponavljanje će pokazati da ste jasno razumjeli argument. Kada se netko ne slaže s vama izlažući pritom novi pristup, možda ćete propustiti neko od ključnih načela tog pristupa. Ponavljanje argumenta osigurava da ste u potpunosti razumjeli stav osobe koja ih je iznijela.
Pronađite ono što je ispravno u onome što smatrate pogrešnim
Čak i nakon što pažljivo saslušate tuđe stajalište, možda ćete imati želju da mu se snažno suprotstavite i da uvjerite sugovornika da ste ipak vi u pravu. No, dobar razgovor nije debata i ne mora imati pobjednika. Prava korist razgovora je razmjena ideja.
Mnogi ljudi misle da je najintelektualnija stvar koju mogu učiniti pružanje uvjerljivog argumenta protiv nekoga drugog. Zapravo je intelektualno najteže pronaći nešto ispravno unutar ideje koju općenito smatrate pogrešnom. Kada to uspijete, možete ojačati svoju ukupnu bazu znanja, čak i ako se ne predomislite kako biste se u potpunosti složili s nekim drugim.
Vještina je vidjeti istinu u tuđim argumentima. Potrebno je puno rada kako bi se integrirala naizgled neskladna gledišta. To zahtijeva puno samopouzdanja.
Morate prepoznati da djelomično prihvaćanje tuđeg stajališta ne umanjuje vaš vlastiti položaj, niti onome čije ste mišljenje prihvatili daje moć nad vama. To vas jednostavno čini sposobnijima nositi se sve složenijom stvarnošću koju nam donosi budućnost.
