Ars Futura: Od jednog američkog klijenta stvorili smo ih šest

Ars Futuru, tvrtku sa zagrebačkom adresom osnovali su u svibnju 2013. Splićani Ivan Božić i Nikola Jakić. Bave se dizajnom i razvojem mobilnih i web aplikacija, a klijenti su im uglavnom s područja Sjeverne Amerike i Ujedinjenog Kraljevstva

1064
Ars Futura
Nikola Jakić i Ivan Božić

Hrvatska tvrtka Ars Futura jedna je od sedam hrvatskih tvrtki koje su uvrštene listu 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi starijih od četiri godine koju tradicionalno objavljuje tvrtka Deloitte.

Ars Futuru, tvrtku sa zagrebačkom adresom osnovali su u svibnju 2013. Splićani Ivan Božić i Nikola Jakić. Bave se dizajnom i razvojem mobilnih i web aplikacija, a klijenti su im uglavnom s područja Sjeverne Amerike i Ujedinjenog Kraljevstva.

“Usredotočeni smo na rad s klijentima kao dio jedinstvenog tima. Nemamo puno klijenata, ali posvećeni smo im u puno većoj mjeri nego da su to neki manji projekti koje stalno obnavljamo”, tumači Ivan, koji je zadužen za dizajn i razvoj proizvoda dok Nikola više pokriva tehničku stranu.

Iako su obojica iz Splita, upoznali su se tek u Zagrebu tijekom studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Nikola je, naime, nekoliko godina stariji pa su se u školi mimoišli. Na fakultetu su zajedno radili neke projekte, a kako se bližio kraj studija počeli su razmišljati o pokretanju tvrtke. Ipak, obojica su se prvo zaposlili, ali znali su da žele pokrenuti vlastiti posao.

“Zapošljavanje nam je poslužilo da zaradimo novac kako bismo mogli osnovati svoju tvrtku te da stvorimo potencijalne veze i pokušamo unaprijed dogovoriti neke projekte kako bismo nakon otvaranja tvrtke imali nešto na čemu možemo raditi“, tumači Ivan. “Na tim smo projektima počeli raditi čak nekoliko mjeseci prije nego što je tvrtka službeno osnovana.”

“Nismo se bojali. Razmišljali smo: ‘Mladi smo, nismo se još oženili, nemamo djece. Idemo probati jer nemamo što izgubiti”, dodaje Nikola.

O osnivanju tvrtke ozbiljnije su počeli razmišljati krajem 2012. godine, a osnovali su je u svibnju 2013.

“Prvih devet mjeseci radili smo samo Nikola i ja. Radili smo od kuće, iz kafića, a onda smo uzeli ured u Hruševečkoj ulici gdje nam se pridružio još jedan kolega s faksa. Trebala nam je pomoć na projektu i pitali smo ga hoće li nam se pridružiti. Pristao je“, priča Ivan.

U početku je bilo teško. Financirali su se sami. Ivan je još studirao, a Nikola se zaposlio u njihovoj tvrtki. Preko prijatelja dobili su posao za stranog klijenta, što je značilo veću satnicu i omogućilo im je daljnje financiranje. Preko tog klijenta dobili su novog klijenta, pa još jednog i priča se zakotrljala. Počeli su i zapošljavati. Nakon dvije godine imali su već nekoliko stranih projekata što im je osiguralo stabilnije prihode.

Do poslova preko prijatelja i poznanika

Poslove su dobivali uglavnom preko poznanstava. Još kao studenti radili su nešto za Udrugu studenata grada Splita pa su preko jednog prijatelja dobili posao izrade web portala studentski.hr. U stvari, naslijedili su nezavršeni rad koji su dovršili, a odmah zatim krenuli su u izradu novog portala.

Drugi projekt također su dobili preko prijatelja koji je dobio narudžbu za aplikaciju za android, a kako to nije znao napraviti prepustio je posao Ivanu i Nikoli.

I prvi strani projekt dogovorili su zahvaljujući prijatelju. Ovog puta je taj prijatelj sudjelovao u akceleratoru Founder Institutea u Torontu gdje ja upoznao ljude iz kanadskog startupa koji su tražili tvrtku za razvoj njihova proizvoda. Preporučio im je tvrtku iz Hrvatske, odnosno Ivana i Nikolu.

Uz njih je u utrci bila jedna velika kanadska tvrtka. Po cijeni su bili blizu jer grad Toronto financira 70 posto troškove za startupe koji obećavaju. “No njima je to bio još jedan klijent, a mi smo se fokusirali na pitcheve i to je zapravo začetak naše strategije fokusiranja na klijente. Potrošili smo sate i sata kako bismo im dokazali da želimo taj projekt“, prisjeća se Ivan. “Potrudili smo se i dobili posao To nam je bio glavni klijent sljedećih šest mjeseci. Posao je vrijedio 100.000 dolara. Prilično veliki iznos u tom trenutku.“

“U proteklih godinu dana cilj nam je bio da stabiliziramo poslovne procese i da se financijski stabiliziramo kako bismo mogli financirati neke vlastite projekte”, dodaje.

Devetnaest zaposlenih i desetak klijenata

Ars Futura danas ima 19 zaposlenih među kojima su tri studenta. To su inženjeri, dizajneri, developeri. Za sada nemaju posebne ljude za prodaju i marketing. Lani su prihodovali 4,8 milijuna kuna uz neto dobit od 1,3 milijuna kuna.

Imaju pet aktivnih klijenata s kojima rade na dnevnoj razini te nekoliko klijenata za koje su razvili proizvod tako da je projekt u fazi održavanja, što znači da s njima rade povremeno, ovisno o intenzitetu trenutnog posla. “Projekti su lansirani i ne trebamo im više aktivno. Oni traže investicije, a mi smo u kontaktu s njima i spremni smo pomoći ako treba, oko nadogradnje i sličnih stvari“, pojašnjava Ivan.

Nove poslove još uvijek dobivaju uglavnom preporukom, a Nikola vjeruje kako je upravo njihova povezanost s klijentima razlog zašto ih oni preporučuju drugima. “Te preporuke su potvrda da dobro radimo“, dodaje.

Većina klijenata je iz Sjedinjenih Država, jedan je iz Kanade i jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva. S obzirom na takvu strukturu, Ivan i Nikola razmišljaju o otvaranju ureda u SAD-u.

Recommendation Engine

“Razmišljamo o tome, ali ne bismo htjeli ured bez posla. Želimo poznanstva dovesti na višu razinu, tako da imamo u Americi nekoga tko bi bio naš ekskluzivni predstavnik. Želimo nekoga tko nas poznaje i zna kako radimo“, pojašnjava Ivan.

Nikola dodaje da razmatraju razne mogućnosti kako povećati prodaju. S klijentima pregovaraju o tome da aktivnije preporučuju Ars Futuru. “Velika nam je baza poznanstava. Kad dobiješ projekt, radiš s novim ljudima i opet te netko treći preporuči dalje. To je ‘recommendation engine‘. Pokušali smo iskoristiti što više dobrih prilika koje su se pojavile – jednog američkog klijenta pretvorili smo u šest američkih klijenata.“

Na europskom tržištu za sada nisu bili aktivni u potrazi za klijentima. „Iz iskustva drugih vidjeli smo da tvrtke imaju većinom američke ili većinom europske klijente. Naši američki klijenti su velike korporacije koje nas mogu gurati dalje. U Europi nam treba neki zametak koji bi nas pogurao. Ako se pojavi dobra prilika, probat ćemo je iskoristiti“, kažu Ivan i Nikola.

S tehničke strane projekti na kojima rade su dosta različiti, od IoT-a i povezivanja preko rješenja koja su više vezena uz hardver do nekih generičkih aplikacija. “Imamo proizvode od medicine, uređaja za mjerenje glukoze, do gaming industrije, pravne industrije, izdavačke industrije… Vrlo širok spektar proizvoda“, kaže Ivan.

Razvoj i dizajn ostaju u Hrvatskoj!

“Prije nego počnemo raditi na projektu, pripremamo se za njega. Jedan projekt smo počeli razvijati nakon četiri mjeseca. Toliko je trajala faza istraživanja ili kako je mi zovemo discovery phase, u kojoj se detaljno upoznajemo s onim što klijent radi, njegovim proizvodom. Važno je da čujemo od korisnika zašto mu je nešto bitno. Klijent odlučuje što želi, a mi sugeriramo što bi trebao napraviti. Bez obzira je li riječ o medicini, sportu pravu ili ekonomiji, oni će nam objasniti bitne stvari, a mi razumijemo kako funkcioniraju procesi tako da njihove zahtjeve preformuliramo u ovo što mi radimo. Možda zvuči komplicirano, ali nije. U svojoj struci radimo nešto za drugu struku. Znamo njihov proizvod u dovoljnoj mjeri da s tehničke strane možemo prosuditi i napraviti ono što im treba“, tumači Nikola.

Svoju budućnost Nikola i Ivan vide u Hrvatskoj. “Ne vidim što bi se trebalo dogoditi da odem iz Hrvatske“, izričit je Nikola Jakić, “Razvoj i dizajn će ostati u Hrvatskoj“.

“Želimo raditi kvalitetno kao i do sada, s kvalitetnim ljudima”, dodaje Ivan Božić “Nije nam cilj megalomanski rast. Zapošljavamo ljude kad nam trebaju, involvirani smo u mali broj projekta što nam omogućava da znamo i ljude i projekte i klijente. Želimo održati stabilni rast da možemo preživjeti i da ljudima bude dobro.”