Splitski startup kreće na američko tržište

Napravili smo rješenje koje disleksičarima olakšava čitanje, ali to je tek manji dio problema. Naš cilj je razvoj OmoLab ekosustava kako bismo osobama s disleksijom olakšali učenje, kaže osnivač OmoLaba Petar Reić

u 16:26 Zadnja izmjena: 16.10.2019 u 19:00
155
startup OmoLab
Petar Reić, Maja Peretić i Vanja Andrić

Splitski startup OmoLab pobjednik je niza startup natjecanja u Hrvatskoj: Reach for Change, Pokreni nešto svoje i Startup Factoryja, a dobitnik je i nagrade za najinovativniji splitski projekt. Uskoro ih čeka sudjelovanje na finalu natjecanja Social Innovation Tournament u Dublinu te finale Moj Zaba Starta. Tim na čelu s Petrom Reićem razvio je alate za pomoć osobama s disleksijom – obitelj fontova OmoType i mobilnu aplikaciju OmoReader.

“Disleksija je specifično funkcioniranje mozga kod kojeg poteškoće najviše dolaze do izražaja prilikom čitanja. Osobe s disleksijim imaju velike kognitivne sposobnosti. Njihove teškoće s čitanjem se reflektiraju u (ne)razumijevanju pročitanog, usvajanju novih znanja, teškom učenju… Učestalost disleksije u svijetu je 15 do 20 posto, ovisno o zemlji, odnosno o pravopisu i ortografiji nekog jezika”, tumači Maja Peretić, logopedica i članica tima.

Najveća teškoće prilikom čitanja proizlazi iz teškoća u fonološkim sposobnostima, objašnjava Maja. “Osobe s disleksijom ne mogu povezati slovni znak i zvuk nekog slova. Osim sa čitanjem, osobe s disleksijom imaju teškoća prilikom pisanja. Na primjer, zamjenjuju slova unutar riječi, spajaju riječi, teško im je napisati sastavak… Imaju problema s vizualnom percepcijom, s pamćenjem, a pojedinci imaju problema i s orijentacijom u vremenu i prostoru.”

Osobe s disleksijom su kreativne

Naše školstvo se zemlji na čitanju, dodaje. Zbog teškoća u čitanju, osobe s disleksijom uglavnom imaju niži akademski status: imaju lošije ocjene u osnovnoj školi pa se teže upisuju u bolje srednje škole i na fakultete. Sve to vodi k gubitku samopouzdanja. S druge strane, ističe Maja, osobe s disleksijom su jako dobre u vizualnom i umjetničkom razmišljanju, kreativne su. Često upisuju kreativne, umjetničke fakultete poput arhitekture i dizajna.

>>Grad Split nagradio najinovativnije projekte – OmoLabu još jedna nagrada

“Ako djeca do desete godine ne automatiziraju proces čitanja, imat će problem s čitanjem cijelog života”, kaže Petar Reić. Postotak osoba s disleksijom u Hrvatskoj, odnosno u zemljama sa slavenskim jezicima, je oko 10 posto. Na engleskom govornom području taj postotak ide do 20 posto zbog velikih razlika između izgovora i pravopisa, dodaje Petar.

“Kako bismo osobama s disleksijom olakšali čitanje i učenje napravili smo sustav fontova OmoType i aplikaciju OmoReader. U suradnji s timom iz Brukete, Žinića & Greya napravili smo rebrending. kako bismo olakšali komunikaciju na engleskom govornom području, tako da se aplikacija sada naziva OmoGuru.”

OmoLab je razvio font koji olakšava čitanje osobama s disleksijom. Prilikom razvoja su provodili stalna testiranja s djecom koja imaju teškoća s čitanjem. Završna inačica fonta je prilikom testiranja pokazala da djeca čitaju brže, uz manje grešaka i da u većini preferiraju font OmoType u odnosu na Ariel, Times New Roman ili Dyslexie font, kaže Petar.

“Nedavna istraživanja provedena u Laboratoriju za psiholingvistička istraživanja pokazala su da je prosječno vrijeme fiksacije kod djece s disleksijom najkraće kod OmoType fonta. To znači da djeci ostaje više mentalnog kapaciteta da razumiju ono što su pročitala. Naime, osobe s disleksijom se vrlo često fokusiraju na samo čitanje teksta. S obzirom na to da im čitanje predstavlja veliki mentalni napor, uopće ne razumiju što su pročitale”, razlaže naš sugovornik.

Prije OmoTypea nastali su fontovi Dyslexie i OpenDyslexic. Oba fonta temelje se na zajedničkoj premisi: snažnom zadebljanju u donjem dijelu slova i potenciranju različitost između slovnih znakova.

OmoType je prilagodljiv svakoj osobi

“Ta premisa”, objašnjava Petar, “počiva na tezi da osobe s disleksijim mentalno rotiraju slična slova. Sva djeca prilikom učenja čitanja imaju problem s mentalnom rotacijom zrcalno sličnih slova, a kod osoba s disleksijom taj problem ostaje duže. Međutim, to nije neka značajna osobitost osoba s disleksijom. Problem s ovim fontovima je to što je zbog njihove potencirane deformiranosti otežan prelazak na standardne fontove.”

“Mi smo font promatrali kao nešto dinamično, nešto što se može prilagoditi jedinstvenim potrebama korisnika. Naime, manifestacije disleksije su izrazito individualne i izrazito širokog spektra. Ne postoji generalno rješenje. Ono što pomaže jednoj osobi, drugoj možda smeta. Mi smo napravili sustav fontova koji svaka osoba može prilagoditi svojim jedinstvenim potrebama. Može se fino prilagoditi debljina slova, mogu se istaknuti donji i gornji produžeci slovnih znakova koji utječu na detekciju slovnog znaka odnosno olakšavaju čitanje. Razmak između slovnih znakova može se također podešavati, a zrcalno slična slova se mogu posebno označiti.”

Font omogućava tranziciju od vrlo lošeg čitača do urednog čitača. U nekoliko koraka, jedan po jedan element koji utječe na deformacija fonta se skriva kako bi se došlo do teksta koji izgleda kao font u standardnoj upotrebi.

Mobilna aplikacija olakšava optimizaciju

“Bilo nam je jasno da se prosječni korisnik neće snaći s 240 različitih stilova, tako da smo razvili mobilnu aplikaciju koja olakšava optimizaciju i upotrebu OmoType fonta. Osim optimizacije, aplikacija nudi niz značajki koje olakšavaju, poboljšavaju i potiču čitanje. Pozadinska linija koja se može uključiti prema brzini čitanja olakšava fokus i poboljšava brzinu čitanja. Rastavljanje riječi na slogove olakšava ritam čitanja. Naime, osobe s disleksijom kada dođu do višesložnih riječi obično pročitaju prva tri slova a ostatak izmisle ili jednostavno preskoče. Zahvaljujući Janu Jileku, jednom od mentora na Startup Factoryju koji je disleksičar, dodali smo značajku koja omogućuje izdvajanje reda teksta. On nam je, naime, pokazao kako čita tekst na mobitelu: doveo bi tekst do donjeg ruba mobitela i spuštao bi ga red po red. Sada se unutar aplikacije može izdvojiti red koji se čita i skrolati jedan po jedan red prilikom čitanja.”

S proširenjem aplikacija ne englesko govorno područje broj dostupnih naslova povećan je na 45 tisuća knjiga. Osim besplatnog sadržaja koji je dostupan, unutar aplikacije moguće je konvertirati druge sadržaje (pdf, docx i slično).

Više od 7000 korisnika aplikacije

Kombinacija OmoType i OmoReadera čini najmoćniji alat za pomoć u čitanju za osobe s disleksijom, ističe Petar. Trenutno u Hrvatskoj imaju više od 3000 korisnika fonta i više od 7000 korisnika aplikacije. Imaju i deset poslovnih odnosno institucionalnih korisnika svog rješenja.

Petar dodaje kako je većina postojećih rješenja za disleksičare namijenjen djeci do 13 godina. “Drago nam je da nam se javila osoba od 36 godina koja je uspjela prvi put pročitati tekst zahvaljujući našem rješenju.”

Sve značajke koje olakšavaju čitanje bit će dostupne bez pretplate, kroz freemium model. Premium model obuhvaćat će značajke poput dodavanja vlastitog sadržaja ili prepoznavanje teksta unutar aplikacije. Poslovni model temelji se na licencijama, bez obzira je li riječ o ponudi fontova za print, digital combo ili o prilagođenom rješenju za klijente koji to traže.

Izgradnja ekosustava za učenje

“Napravili smo rješenje koje olakšava čitanje, ali naš cilj je razvoj OmoLab ekosustava kako bismo osobama s disleksijom olakšali učenje. Kao početak tog ekosustava razvili smo s partnerima plugin za web browser zahvaljujući kojem svaku stranicu možete prilagoditi svojim potrebama. Slično se može napraviti s Google Docsima ili Gmailom”, objašnjava Petar.

Pokrenuli su proces zaštite intelektualnog vlasništva s Odvjetničkim uredom Vukmir, potpisali su ugovore s prvim poslovnim korisnicima, dobili bespovratnu potporu (sufinanciranje) u iznosu od 825 tisuća kuna za projekt Inovacije asistivnih tehnologija za osobe s teškoćama čitanja.

Vanja Andrić, voditelj marketinga i prodaje, kaže kako je plan do lipnja iduće godine imati 160 tisuća korisnika. “U iduća tri mjeseca fokusirat ćemo se na povećanje broja premium korisnika, što je nužno kako bismo imali dugoročno održivu tvrtku. Želimo se pozicionirati u top 5 aplikacija za disleksiju i izgraditi imidž uspješne tvrtke koja može plasirati globalna rješenja.”

“Osim samog rješenja”, dodaje Vanja, “poanta je osnažiti pozicije osoba s disleksijom i promovirati pozitivne mogućnosti. Kroz to želimo promijeniti percepciju svijeta o disleksiji kakva je do sada bila.”

“Maja i ja za desetak dana putujemo u Portland na konferenciju koju organizira International Dyslexia Association, vodeća američka udruga za disleksiju”, najavio je Vanja. “Tamo ćemo predstaviti svoja rješenja. Imat ćemo i nekoliko sastanaka u New Yorku kako bismo vidjeli odgovara li naše rješenje njihovim potrebama i što bi trebalo prilagoditi ili popraviti.”

Nakon engleskog, dugoročni plan je širenje na njemačko i španjolsko govorno područje, poručuju Petar, Maja i Vanja u ime OmoLab tima.