U Koprivnici su u četvrtak 17. rujna po sedmi puta proglašena najbolja poljoprivredna gospodarstva u izboru “Zlata vrijedan”. Najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima Mario Trbušić iz Bedekovčine u Krapinsko-zagorskoj županiji, a mlada poljoprivredna nada je Damir Orenda iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji.
Mario Trbušić i njegova obitelj bave se svinjogojstvom. Imaju 200 krmača, 4500 prasadi i svake godine na tržište isporuče gotovo 5000 tovljenika. Zbog prehrane svinja obrađuju i oko 87 hektara zemlje te godišnje proizvedu oko tisuću tona kukuruza. Za prehranu svinja kompjuterski se miješa osam različitih menija dnevno.
U farmu su uložili oko 21 milijun kuna, a dio sredstva osigurali su kroz Mjere ruralnog razvoja. Prvo mjesto u izboru najboljeg poljoprivrednog gospodarstva donijelo im je i nagradu od 30.000 kuna koju će iskoristiti za daljnja ulaganja. Trbušićevi planiraju postaviti solarne panele kako bi proizvodili električnu energiju za vlastite potrebe, a višak isporučivali HEP-u, te u klaonicu i preradu, zbog čega bi zaposlili još dva mesara.
“Imamo sreću da već dvadesetak godina imamo iste kupce. Kako rastu oni, rastemo i mi. Također, imamo sreću da nas podržava zagorski trgovački centar Trgocentar, koji je prepoznao lokalnu, domaću proizvodnju i želi nuditi kupcima svježu, kvalitetnu robu”, rekao je Mario Trbušić.
Drugo i treće mjesto za PA-VITA i OPG Košić
Drugo mjesto i nagrada od 20 tisuća kuna pripala je poljoprivrednom gospodarstvu PA-VITA, jednom od najuzornijih mljekarskih gospodarstava u Hrvatskoj. Kristijan Pandek, diplomirani inženjer agronomije stočarskog usmjerenja, i njegova supruga Maja, diplomirana ekonomistica, na farmi smještenoj u trokutu Zagreba, Dugog Sela i općine Rugvica uzgajaju 135 muznih krava simentalki te stotinjak grla podmlatka. Za prehranu stoke obrađuju 94 hektara zemlje koju su dobili u tridesetpetogodišnju koncesiju od države.
Godišnje proizvedu oko milijun litara mlijeka koje predaju mljekarskoj industriji, a dio prodaju putem mljekomata. Do kraja godine trebalo bi biti završeno oko dva milijuna eura vrijedan projekt proširenja i digitalizacije farme. Planiraju izgradnju male sirane jer smatraju da je važno imati proizvode s dodanom vrijednošću.
Treće mjesto u izboru stručnog žirija pripalo je OPG-u Košić iz Krkanca u Varaždinskoj županiji. Obitelj Košić uzgaja krumpir, mrkvu, peršin, ciklu, zelje, poriluk, tikve, korabe, salatu, papriku, rajčicu i mahune Godišnje u plastenicima i na otvorenom uzgoji oko 500 tisuća tona povrća. Pod plastenicima imaju 1500 četvornih metara te sedam hektara zemlje na otvorenome. U proizvodnju je uključena cijela obitelj. Iako svoje povrće prodaju i na kućnome pragu, većina se plasira izravno preko Poljoprivredne zadruge Varaždinsko povrće te preko trgovačkih lanaca.
Mlada nada Damir Orenda iz Male Črešnjevice
U konkurenciji za mladu poljoprivrednu nadu bila su tri gospodarstva, a najperspektivnijim je proglašen proizvođač voća i povrća iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji Damir Orenda.
“Roditelji se oduvijek bave uzgojom voća i povrća pa sam odlučio nastaviti tim putem nakon što sam završio Agronomski fakultet u Križevcima. Uzeo sam mjere 6,1 u iznosu od 50 tisuća eura što mi je dosta pomoglo”, rekao je Damir, koji je gospodarstvo od roditelja preuzeo prije dvije godine.
Na četiri hektara ima sjemensku i industrijsku proizvodnju paprike te češnjaka i krumpira, a u 1500 četvornih metara plastenika uzgaja trešnje. Ukupni godišnji prinos voća i povrća na OPG-u Damira Orende iznosi oko sto tona, a sjemena paprike sorti Slavonka, Podravka i Pitoma oko stotinu kilograma. Godišnje uzgoji i između 50 i 60 tisuća presadnica paprike te 5000 božićnih drvaca.
OPG Željka Strgar najbolje u izboru čitatelja
Čitatelji Večernjeg lista, koji je uz Ministarstvo poljoprivrede suorganizator izbora, za najbolje poljoprivredno gospodarstvo odabrali su OPG Željke Strgar iz Drenovaca kod Županje, koja sa suprugom i šestero djece ima plantažu prvoklasnih jabuka. Voćnjak je opremljen protugradnom mrežom, ima sustav za navodnjavanje te pumpu koja crpi vodu iz bunara. S dvogodišnjim sadnicama uvezenim iz Italije i svom opremom bila je to investicija vrijedna oko tri milijuna kuna, koju su najvećim dijelom financirali iz Programa ruralnog razvoja. Iskorak u voćarstvo dogodio se nakon desetljeća isključivo ratarske proizvodnje. Ipak, nisu se “odrekli” ni ratarstva pa siju merkantilnu soju, ječam i pšenicu te pod ovim kulturama imaju oko 34 hektara zemlje.
“Jako je važno poticati i promovirati vrijednost hrvatske hrane i općenito vrijednost hrane u kratkim lancima opskrbe, one koja manje putuje. To radimo, ali to nije dovoljno. Mi naše fondove moramo koristiti na najbolji mogući način. Moramo ih usmjeravati prema onima koji će najbrže stvarati dodanu vrijednost”, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Svoje priče u Koprivnicu su predstavila 22 obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz svih hrvatskih županija. Izbor “Zlata vrijedan” sedmu godinu zaredom organizirali su Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list uz potporu Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske zajednice županija.
>>Opuzenske mandarine – iz voćnjaka izravno na kućni prag
>>Štorija o slatkim Šinjorinama iz zadarskog zaleđa
>>OPG Mađerić: Tradicija i kreativnost – otočki put do uspjeha
>>OPG Barbarić: Od vlastitog voća do nagrađivanih rakija
>>Tajna uspjeha baranjskog kulena Matijević su domaći začini