Dijana Dominis Prester je astrofizičarka, redovita profesorica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, uz usavršavanje na Institutu za astronomiju Univerziteta u Beču. Na PMF- je i magistrirala, dok je doktorsku disertaciju pod nazivom “The role of binary stars in searching for extrasolar planets by microlensing and astrometry” obranila tijekom rada na Sveučilištu u Potsdamu (2002. – 2006.). Njeno znanstveno područje interesa obuhvaća gama astronomiju i potragu za ekstrasolarnim planetima pomoću efekta mikrogravitacijske leće. U sklopu izrade doktorske disertacije sudjelovala je u otkriću prvog ekstrasolarnog planeta sličnog Zemlji, koje je objavljeno u časopisu Nature.
Dijana je aktivna u mnogim znanstvenim međunarodnim kolaboracijama. Tijekom istraživačkog rada boravila je na nizu opservatorija, od Čilea preko Tasmanije do Kanara. Članica je hrvatskog tima koji sudjeluje u razvoju najsnažnijeg gama-teleskopa na svijetu, na Opservatoriju Roque de los Muchachos, koji se nalazi na kanarskom otoku La Palmu, pod vrhom ugaslog vulkana na visini od 2200 metara. Dijana nam je ispričala zašto voli tehnologiju i kako tehnolgija utječe na astrofiziku, a dotaknuli smo se i umjetne inteligencije.
- Kako općenito vidite ulogu tehnologije danas, donosi li nam napredak ili postaje opasna za društvo?
Kao osoba koja je od vrlo mlade dobi u doticaju s tehnologijom, ne samo kao korisnik, već i kroz razvijanje tehnologije i softvera u svrhu znanstvenih istraživanja, na tehnologiju ne gledam crno-bijelo. Svjesna sam ograničenja tehnologije i grešaka kojima je podložna. Unatoč tome što me s jedne strane tehnologija zna fascinirati, ne samo svojom praktičnošću, već i širokom primjenom naših spoznaja o prirodnim znanostima koje u konačnici rezultiraju tehnologijom, smatram da tehnologija nikad neće zamijeniti žive osobe, niti im može biti superiorna, već im samo služiti.
- Kako je tehnologija utjecala na razmjenu informacija s kolegama i općenito na znanstvenu suradnju?
Istraživački rad u sklopu međunarodnih eksperimenata, velikih kolaboracija, mreža teleskopa i slično, čime se bavim tijekom glavnine svoje znanstvene karijere, ne bi uopće bio moguć bez napredne tehnologije, pa je stoga taj segment znanosti znatno uznapredovao u zadnjim desetljećima. U znanosti općenito, uključujući i druga područja, puno je lakše i brže doći do znanstvene literature otkad koristimo internet, što je važno jer moramo biti u toku s novim rezultatima u svijetu.
Prije smo iz inozemstva donosili kopije znanstvenih radova iz biblioteka institucija na kojima smo gostovali, a sad u kratko vrijeme iz ureda ili stana vidimo na ekranu ciljane radove koje proberemo za svoja istraživanja, ili preporučimo kao literaturu studentima. Jednom su me zamalo greškom priveli, jer je granični policajac u vlaku vidio da se s jednotjednog boravka u inozemstvu vraćam s dva kofera napunjena do vrha kopijama nekakvih “sumnjivih papira punih nerazumljivih šifri”. Bile su to kopije znanstvenih radova koje sam nosila, iz časopisa koje su nam trebali u radu a nismo u Hrvatskoj na njih imali pretplatu. Srećom sam to uspjela objasniti njegovom šefu pa su me na kraju pustili.
- Kakav je konkretan utjecaj na vaše znanstveno područje, astrofiziku?
Razvoj znanosti i tehnologije idu rame uz rame jedno s drugim. S jedne strane, nove tehnologije pomažu novim znanstvenim metodama istraživanja. S druge strane, znanstvena otkrića i spoznaje dovode do razvoja tehnologija koje pronalaze brojne primjene u različitim sferama društva. Primjerice, internet je rezultat alata razvijenog za istraživanja u području fizike elementarnih čestica na CERN-u. CCD kamera, koju sad ima gotovo svaki telefon, razvijena je za potrebe astrofizike. A PET skeneri, medicinska dijagnostika koja je ranim otkrivanjem raka spasila brojne ljudske živote, rezultat je razvoja detektora u području gama astronomije.
- Sudjelovali ste u izgradnji najsnažnijeg gama-teleskopa na svijetu. Kakvo je to bilo iskustvo?
To je proces koji je još u tijeku, s obzirom da je LST-1 (Large Size Telescope) prototip koji smo kroz međunarodnu suradnju razvili u sklopu budućeg najsnažnijeg gama opservatorija na svijetu CTA (Cherenkov Telescope Array). U tome nam je uvelike pomoglo iskustvo u radu na sličnom eksperimentu MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov telescopes) u kojem smo kao hrvatska grupa već 15 godina aktivni. Oba eksperimenta se nalaze na Kanarskom otoku La Palma, a južni CTA opservatorij će se nalaziti u Čileu, kako bismo pokrivali cijelo nebo.
Iskustvo doživljavam kao korisno ne samo za mene, već i za studente koje uključujemo u te eksperimente. S jedne strane jer razvojem nove tehnologije i softvera svladavamo brojne izazove, pa kroz to puno učimo i razvijamo nove metode s velikim potencijalima za primjene u realnom sektoru. S druge strane to je dobro iskustvo u razumijevanju različitih kultura svijeta i razvijanju komunikacijskih vještina, s obzirom na to da su uključeni ljudi iz različitih zemalja. Meni ta iskustva, osim u znanstveno-istraživačkom razvoju, pomažu i u razumijevanju svjetske politike, te u osobnom razvoju.
Umjetna inteligencija – mač s dvije oštrice
- Kako vidite utjecaj umjetne inteligencije na znanost i na naše živote općenito?
Izvrsno pitanje, vrlo aktualno i nimalo trivijalno. Koliko god umjetna inteligencija i “Big Data” trend nesumnjivo doprinose razvoju znanosti, povećanju kvalitete života i spašavanju brojnih života, to je također mač s dvije oštrice. Mnogi su zabrinuti zbog potencijalnih distopijskih posljedica na društvo. Treba razlučiti znanstvena dostignuća od političke zloupotrebe, kao npr. u slučaju nuklearnog naoružanja. Iako je nemoguće “sakriti” znanost od zlonamjernih političara žednih moći, ne treba zanemariti snagu organiziranog građanskog otpora. Ako pogledamo unatrag, možemo naći više primjera u kojima je takav otpor u konačnici pobijedio.
- Koje uređaje i aplikacije najčešće koristite? Imate li neki omiljeni gadget?
Koristim različite uređaje, od računala i pametnih telefona do raznih kućanskih aparata i alata. Koriste mi ne samo poslu i svakodnevnom životu već i u mojim hobijima. Otvorena sam prema svemu novom, no nisam od onih koji prvi moraju imati neki novi gadget. Radije pustim vrijeme da pokaže dobre i loše strane, pa se onda odlučim na nešto kad sam sigurna u to što odabrati, a cijene na tržištu u međuvremenu padnu. Jer često nove tehnologije koštaju besmisleno puno, i kupuju ih ljudi koji se žele hvaliti time da posjeduju novotarije, a zapravo su “pokusni kunići” u procesu testiranja.
Najdraži uređaj mi je šivaća mašina, pomoću koje već godinama u slobodno vrijeme kreiram novu odjeću i prepravljam staru. Za čitanje najradije koristim Kindle, koji mi olakšava prtljagu na putovanjima i štedi prostor u stanu. A upravo stoga jer razumijem kako tehnologija funkcionira, koristim ga u offline modu. Zahvaljujući redovitom korištenju šivaće mašine i čitanja pomoću Kindla, doprinosim očuvanju okoliša i očuvanju svog vida. Naime, unatoč tome što puno radim na računalu, i dalje se u 53. godini “držim” bez naočala i drugih optičkih pomagala.
- U vrijeme pandemije, posebno u razdoblju zatvaranja, tehnologija je dobila još veću ulogu u našim svakodnevnim životima. Kako je to utjecalo na Vas osobno i poslovno? Jeste li u pandemiji počeli koristiti neke nove tehnologije?
O zbivanjima tijekom pandemije kao znanstvenica se ne želim izjašnjavati, jer se ne radi o mom području znanstvene ekspertize, pa ne bi bilo primjereno. S druge strane, kao ljudsko biće, reći ću ukratko samo – ne ponovilo se!
Iskreno, doba pandemije me u pogledu snalaženja s tehnologijom nije dodatno prosvijetlilo, jer sam se na razne alate za online rad priviknula već puno ranije, posebice kroz aktivnosti u međunarodnim znanstvenim kolaboracijama. To mi je pomoglo bržem privikavanju novonastalim okolnostima, primjerice online nastavi s kojom smo morali započeti bez pripreme. No cijela situacija me prosvijetlila u mnogim drugim aspektima, i u konačnici pružila važna iskustva i uvide.
U profesionalanom smislu, situacija je potvrdila da je u nastavnom procesu, kao i u znanstvenoj suradnji, izrazito bitan ljudski faktor i komunikacija uživo. To su potvrdili i rezultati online nastave u usporedbi s nastavom uživo. S privatne strane, moja snažna povezanost s prirodom, koju sam oduvijek osjećala, tijekom pandemije je dodatno ojačala.
- Koliko Vam je tehnologija važna u slobodnom vremenu? Spomenuli ste Kindle i čitanje. Kupujete li putem interneta, koristite li bankarske aplikacije, streaming servise?
Koristim sve nabrojano, i više od toga. S obzirom na zahtjevnost svog posla, kao i općeg životnog tempa u današnje vrijeme, teško bi mi bilo izvedivo sve to raditi čekajući redove ispred šaltera u njihova radna vremena. K tome postoje i prednosti koje nam ne samo štede vrijeme nego i povećavaju razinu fleksibilnosti i slobode.
Nemam predrasuda prema korištenju tehnologije, rado učim nove i privikavam se na njih lako, no uvijek se trudim koristiti tehnologiju svjesno i paziti se zamki u koje mnogi lako upadnu. Opasne su ovisnosti koje može donijeti tehnologija. Npr. računalne igrice sam igrala kao djevojčica još na mom prvom starom ZX Spectrumu, bio mi je gušt, ali sam za njih izgubila interes sa 16 godina otprilike u isto vrijeme kad sam izgubila i interes za TV. Bilo je to doba kad sam su me roditelji počeli puštati samu van navečer pa su me počeli više privlačiti koncerti, druženja, ples, diskači, a poslije kad sam postala punoljetna uz to i putovanja s društvom i festivali… Tako je i do dan danas ostalo. Ako razvoj tehnologije doprinosi sve boljem zvuku na koji rado zajedno plešemo i družimo se, zašto ne?
- Koristite li društvene mreže? Posegnete li za tehnologijom u svakodnevnom povezivanju s obitelji, prijateljima i kolegama znanstvenicima?
Srećom, u poslu uglavnom ne moram koristiti komercijalne društvene mreže. Svojevremeno sam bila otvorila Tweeter iz profesionalnih razloga, ali sam rijetko tamo aktivna, nemam vremena još i za to. Unutar međunarodnih kolaboracija razvijamo softverske alate koji nam omogućavaju pristup mjerenim podacima, rad na serverima, upravljanje teleskopima i hardverom na daljinu, online sastanke i slično, pa mi je takvog načina rada i više no dovoljno. U osobnom smislu, iskustvo mi je pokazalo da su “žive” društvene mreže – koje uključuju rodbinu, prijatelje, susjede, kolege… – mnogo iskrenije i efikasnije, te radije njih njegujem.
Za povezivanje s kolegama odnosno profesionalni rad tehnologija je vrlo korisna, pogotovo za nas koji surađujemo s kolegama iz mnogih različitih zemalja diljem svijeta. Također je smatram korisnom i za privatno povezivanje, u prvom redu u logističkom smislu, npr. javiti nekome “Kasnim zbog prometnog zastoja, javim se opet kad budem blizu pa siđi da te pokupim”. Ili za održavanje povremenog kontakta s rodbinom i prijateljima daleko u inozemstvu, poslati obavijesti o važnim događajima i povremeno fotografije da se jednog dana znamo opet prepoznati. S druge strane, u privatnoj komunikaciji zna biti i kontraproduktivna, i tu je dobro biti na oprezu. To sam osjetila još prije 30-ak godina kad je Hrvatska prvi put spojena na internet, a ja sam tad iz Beča prvi put “chatala” na daljinu s tadašnjim dečkom, koristeći stari Unix “Talk”. Komunikacija samo tekstom je vrlo krnja, nije usporediva s komunikacijom uživo, i lako dovede do nesporazuma. U međuvremenu su razni messengeri evoluirali u prvom redu u grafičkom pogledu, no srž komunikacije je ostala ista. Ako smo svjesni njihovog ograničenja i koristimo ih samo kao pomoć i podršku živoj ljudskoj komunikaciji, možemo sebi i drugima podići kvalitetu života. No ako postanu zamjena za druženja uživo, to je život kakav ne želim odabrati.
>>Julijana Aleksić: Nama pomorcima je danas WiFi žila kucavica bez koje ne možemo
>>Anita Lauri Korajlija: Ljudski kontakt će ostati iznad svih tehnologija
>>Jadran Marinković: Pomorci zaslužuju besplatan internet
>>Bruno Kovačić: Tehnologiju, kao i vatru, treba kontrolirati
>>Goran Kulenović: Važno je kakav se sadržaj konzumira, a ne kojim putem
>>Hrvoje Handl, psihijatar: Moj posao preživio je u lockdownu zahvaljujući tehnologiji
U rubrici “Zašto volim tehnologiju” ljudi različitih struka i navika govore o svom pogledu na tehnologiju, o tome kojim se tehnologijama služe u poslovnom i privatnom životu te zašto im je tehnologija važna u radnoj svakodnevici i slobodnom vremenu.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
