Sve zemlje članice Europske unije (EU) i Europske udruge slobodne trgovine (EFTA) – Lihtenštajn, Norveška, Island i Švicarska – potpisale su Deklaraciju o eUpravi (eGovernment) kojom se obvezuju da će poticati digitalizaciju javnih usluga diljem kontinenta.
Ministri zemalja članica EU i EFTA-e potpisali su Deklaraciju 6. listopada u Tallinnu, glavnom gradu Estonije, na sastanku održanom tijekom Ministarske konferencije o digitalnoj ekonomiji koja je organizirala Estonija u okviru predsjedanja Vijećem Europske unije.
Deklaracija o eUpravi
Države potpisnice Deklaracije obvezuju se da će poticati razvoj usluga digitalnog društva, osobito njihovu dostupnost u javnom i državnom sektoru. “Digitalna transformacija povećava transparentnost, odgovornost, pouzdanost i integritet javnog upravljanja”, što može “ojačati povjerenje u vladu koje je neophodno kako bi se vodila učinkovita politika“, navodi se u Deklaraciji.
Dokument slijedi prethodnu deklaraciju, potpisanu 2009. u švedskom Malmöu te Akcijski plan e-Uprave za EU 2016.-2020.
U Deklaraciji se Europska komisija i druge institucije EU-a pozivaju da “usvoje načelo i obveze digitalizacije po defaultu”, slično načelu da “korisnik bude u središtu prilikom dizajna i isporuke digitalnih javnih usluga za interakciju s institucijama EU-a do 2019. ”.
Deklaracija također uključuje planove za jačanje digitalnih vještina između javnog sektora i poduzeća, kako bi se osigurala bolja digitalna interakcija s vladom. Cilj je osigurati “bolju dostupnost digitalnih javnih usluga i informacija za sve građane i tvrtke te povećati dostupnosti web stranica javne uprave i mobilnih aplikacija”.
Na Ministarskom sastanku o digitalnoj ekonomiji u Tallinnu estonski premijer Jüri Ratas u završnom govoru rekao je da je stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) do 2018. godine “važan prvi korak” u formiranju Europske unije kao ugodnog i poticajnog okruženja za poduzeća i inovatore u digitalnom dobu.
U završnom dokumentu navodi se kako je pravovremena dostupnost usluga e-uprave važna za razvoj gospodarstva i jedinstvenog europskog digitalnog tržišta, posebno zbog toga da bi se u Europi osiguralo “sigurno i slobodno kretanja podataka koje omogućuju digitalne inovacije u Europi te kako bi se smanjili troškovi i prepreke za besprijekorno funkcioniranje jedinstvenog tržišta“.
Provjera identiteta
Jedna od ključnih obveza je ubrzavanje priprema za primjenu propisa o elektroničkoj identifikaciji i povjerenju u uslugama elektroničkih transakcija na unutarnjem tržištu (eIDAS). To obuhvaća razmjenu podataka o identitetu između organizacija javnog sektora. Ideja je da se ljudima koji su se identificirali za jednu uslugu unutar sustava e-Uprave u nekoj zemlji omogući da koriste i ostale usluge sustava e-Uprave u istoj zemlji ili nekoj drugoj zemlji EU.
U Deklaraciji se navodi da će zemlje članice “raditi na tome da digitalne javne usluge budu sigurne i ispravno identificirane korištenjem eIDAS okvira za kvalificirane usluge elektronskog povjerenja, uključujući unapređenje primjene kvalificiranih certifikata za provjeru web stranica i kvalificiranih elektronskih pečata”.
Sigurnost i privatnost
Zemlje potpisnice se u Deklaraciji obvezuju da će prilikom razvoja javnih digitalnih usluga i upravnih IT sustava štititi privatnost i sigurnost.
Sve zemlje članice će “surađivati, usklađivati i razmjenjivati podatke kako bi povećale strateške, operativne, istraživačke i razvojne kapacitete u području informacijske (kibernetičke) sigurnosti”, posebno kada je riječ o provedbi Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS), kojoj je cilj povećati sigurnost mrežnih i informacijskih sustava u cijeloj EU.
Estonski premijer rekao je također kako bi Europa do 2025. trebala postati lider u cyber sigurnosti do 2025. godine i pozvao je na zajednički pristup tom problemu.
“Moramo poboljšati nacionalnu i zajedničku spremnost, našu sposobnost upravljanja kriznim situacijama, kao i sustav izvještavanja o incidentima te analize”, kazao je premijer Ratas. “U suradnji s privatnim sektorom trebali bismo osigurati najvišu razinu elastičnosti u digitalnim infrastrukturama, industriji i uslugama kako bismo stvorili konkurentsku prednost i privukli investicije. Ulaganje u sigurne i nove tehnologije, poput blockchaina i kvantnog računarstva. može pridonijeti obrani svih sektora europskog gospodarstva.”
Na konferenciji su sudjelovali ministri članica Europske unije, delegati zemalja partnera, predstavnici relevantnih regulatornih vlasti, internacionalnih financijskih institucija i predstavnici mreže za istraživanje i edukaciju, kao i predstavnici privatnog sektora i udruga. Hrvatsku su predstavljali ministar uprave Lovro Kuščević i i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo Bernard Gršić.
