U okolišu oko Rafinerije nafte Rijeka na Urinju kod Kostrene godinama se bilježi curenje ugljikovodika u podzemlje, što se povremeno manifestira kao uljni film ili prisutnost nafte u moru nakon kiša. U više navrata zabilježeni su incidenti u kojima su mazut i lož-ulje kontaminirali more i obalu.
INA je zbog toga s međunarodnim konzorcijem, predvođenim tvrtkama Lamor i Litocrean, pokrenula sanaciju podmorja. Ukupna vrijednost projekta iznosi šest milijuna eura, a završetak se očekuje tijekom 2027. godine, čime bi se trajno riješio problem povijesnog onečišćenja podzemlja riječke rafinerije.
Prva faza sanacije je završena. Izbušeno je pet testnih bušotina i provedene su dodatne analize radi detaljnog proučavanja kretanja fluida u podzemlju. Analizirane su jezgre bušotina, a same bušotine snimljene su s tri vrste kamera kako bi se što preciznije utvrdile karakteristike podzemlja.
Uspostava hidrauličke barijere
Druga faza projekta započela je sredinom siječnja, a uključuje bušenje novih bušotina te izradu projektne dokumentacije za uspostavu hidrauličke barijere.
Hidrauličku barijeru s depresijama činit će niz bušotina uz samu obalu ispod rafinerije. Bušotine na kopnu stvorit će umjetnu depresiju – najnižu točku u podzemlju – čime će se omogućiti kontrolirano prikupljanje tekućina i spriječiti njihov prodor prema moru. Taj sustav predstavlja temeljni okvir cjelokupnog programa zaštite mora.
“Sanacija povijesnog onečišćenja u kompleksnim geološkim uvjetima kakvi su na području Urinja izuzetno je zahtjevan inženjerski pothvat. Naš primarni cilj je uspostava potpunog nadzora nad kretanjem fluida u krškom podzemlju. Sustavom hidrauličke barijere preusmjerit ćemo tokove u kontrolirane točke prikupljanja, čime trajno zaustavljamo mogućnost istjecanja u more”, objasnio je rukovoditelj Upravljanja održavanjem u Ini Bojan Lončar.
Treća faza predviđa postavljanje opreme za obradu otpadnih voda i početak crpljenja.
Kontinuirani monitoring mora
Iz Ine navode da se paralelno provodi niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera usmjerenih na zaštitu mora i sprječavanje istjecanja.
Trenutačno su aktivne 33 bušotine za crpljenje zaostalih ugljikovodika u kršu. Na moru se provodi kontinuirani monitoring uz osiguranu pravovremenu reakciju prema potrebi, a redovito se nadziru i pregledavaju spremnici, kanalizacijski sustavi i sustavi za odvodnju oborinskih voda.
Kao dodatna mjera zaštite, na obalnom području uz rafineriju bit će postavljene snažnije oceanske brane, odmah po ishođenju svih potrebnih dozvola nadležnih tijela, poručuju iz INA-e.
