U drugom dijelu razgovora sa zamjenicom gradonačelnika Grada Zagreba Danijelom Dolenec fokus se prirodno pomiče s postavljanja okvira Socijalnog plana na njegovu konkretnu provedbu – inkluzija se prestaje promatrati kao načelo, a počinje živjeti kroz tržište rada, gradske mjere i svakodnevne poslovne prakse.
>>Grad po mjeri svih: Zagreb jača inkluziju i socijalnu sigurnost – 1. dio intervjua
Grad Zagreb ne djeluje sam, već u partnerstvu s poduzetnicima, institucijama i civilnim sektorom, stvarajući sustav u kojem društvena odgovornost postaje i ekonomska prilika.
Posebno se ističe primjer ustanove URIHO, koja danas zapošljava gotovo 500 radnika, od čega većinu čine osobe s invaliditetom. Uz značajno povećanje proračunskih izdvajanja i uvođenje modela usluge od općeg gospodarskog interesa, Grad je osigurao stabilnost zapošljavanja upravo onih skupina koje najteže pronalaze mjesto na otvorenom tržištu rada.
Time inkluzija postaje mjerljiva – kroz radna mjesta, veća prava i dugoročnu održivost sustava.
- Kako poduzeća u Zagrebu mogu aktivno sudjelovati ili već sudjeluju u Socijalnom planu – npr. kroz inkluzivno zapošljavanje manjina, invalida ili žena?
Posebna pozornost posvećena je profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. URIHO, ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje koja ima status zaštitne radionice, prema posljednjim informacijama zapošljava 489 radnika, od kojih je 299 osoba s invaliditetom. Prvi put nakon 20 godina sklopljen je i kolektivni ugovor čime su se značajno povećale plaće i materijalna prava zaposlenika.
Veći poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom i samozapošljavanje
- Koje poticaje Grad nudi (subvencije, porezne olakšice)?
U 2024. izdvajanja iz gradskog proračuna za zapošljavanje osoba s invaliditetom povećana su za 60 posto u odnosu na 2023., dok su u 2025. u odnosu na 2024. povećana za 100 posto. Time je osigurano stabilno i održivo financiranje zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, osobito za osobe s težim oblicima invaliditeta koje teško pronalaze posao na otvorenom tržištu.
Od 2025. financiranje je nastavljeno putem Usluge od općeg gospodarskog interesa, donesene na temelju Odluke o utvrđivanju i povjeravanju obavljanja usluge sveobuhvatnog zapošljavanja osoba s invaliditetom kao usluge od općeg gospodarskog interesa za Grad Zagreb (tzv. UOGI potpora).
Time je za sljedećih pet godina osigurano kvalitetno, učinkovito, ekonomično i svrhovito zapošljavanje osoba s invaliditetom na zagrebačkom području u djelatnostima konfekcije, kože, obuće, tiska, kartonaže, ortopedije, obrade metala i keramike, prodaje, ali i u administrativnim i drugim djelatnostima.
URIHO je osigurao coworking-prostor za osobe koje se samozapošljavaju, a prije svega za poduzetnike i poduzetnice početnike s invaliditetom, za obavljanje uredskih djelatnosti. Takvih prostora ima i na drugim lokacijama u Zagrebu, ali samo URIHO, osim pristupačnosti za osobe s invaliditetom i varijabilnih cijena, nudi i podršku kroz grupne edukacijske radionice i/ili individualne oblike savjetodavne podrške.
Potencijalni korisnici coworking-prostora moći će se prijavljivati putem jednostavnog obrasca koji će biti dostupan na URIHO-voj mrežnoj stranici. Prostor i ostali detalji će uskoro biti dostupni korisnicima.
Zaštita žena žrtava nasilja
- Žene su ključni fokus vašeg portfelja: koje mjere Socijalnog plana osnažuju žene kroz borbu protiv nasilja, ekonomsku neovisnost i rodnu ravnopravnost u gradskim poslovima?
Socijalni plan posebno naglašava podršku u području borbe protiv nasilja nad ženama. Uz sustave policije, pravosuđa, socijalne skrbi i obrazovanja, važno nam je da Grad osigurava sve njemu dostupne mehanizme. Stoga Grad razvija i podržava lokalni sustav podrške i zaštite žena žrtava nasilja uz posebnu pozornost na poštivanje ženskih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Socijalnim planom utvrđena je adekvatna pokrivenost uslugama smještaja u tri zagrebačka skloništa te potreba za dugoročnom održivosti rada pet savjetovališta za žene žrtve nasilja na području grada, uključujući i specijalizirano savjetovalište za žrtve seksualnog nasilja.
Od 2025. gradska ustanova Dom „Duga – Zagreb” provodi novu socijalnu uslugu organiziranog stanovanja za žene koje su bile smještene u skloništima. Ponosni smo što je ta nova usluga bila zadana našim strateškim dokumentom i da zaista radimo na ostvarenju onoga što planiramo. Ta se usluga provodi u tri gradska stana i omogućuje produljeno razdoblje podrške.
Uz to, Plan predviđa aktivnosti jačanja i poticanja zapošljavanja teže zapošljivih skupina građana/ki, uključujući žene žrtve nasilja kroz pripremu i osnaživanje za ulazak ili povratak na tržište rada. Ekonomsko osnaživanje žena dokazano je najznačajnija aktivnost za postizanje samostalnosti žena i dugoročnu prevenciju povratka u zajednicu s počiniteljem nasilja.
- Tema kojoj se pridaje sve veća važnost u posljednje vrijeme, ali se o njoj još uvijek premalo priča je mentalno zdravlje. Kakve ste aktivnosti predvidjeli u tom segmentu?
U području osnaživanja žena, Grad posebnu pažnju posvećuje i temama mentalnog zdravlja i ovisnosti kod žena, a što je u znatnoj mjeri zanemarena tema u našem društvu.
U okviru svog redovnog rada Klinika za psihijatriju Vrapče provodi posebno organiziranu intermitentnu grupu za žene, koja jednom tjedno pruža individualni i grupni terapijski rad prilagođen rodno specifičnim potrebama i obrascima ovisnosti.
Održan je i stručni simpozij Žene i ovisnosti – izazovi i rješenja, s ciljem jačanja stručnih kapaciteta i razvoja rodno osjetljivih pristupa i u pružanju podrške ženama.
Osnaživanje žena u poduzetništvu
- Kako plan podržava poduzetnice i žene u STEM profesijama – primjerice kroz inkubatore, financiranje ili programe protiv staklenog stropa u gradskim tvrtkama?
Što se tiče zastupljenosti žena u STEM zanimanjima i na rukovodećim pozicijama, Zagrebački holding aktivno potiče i podupire napredovanje žena na najviše funkcije. Također, unapređenje rodne ravnopravnosti podupire se i kroz europski projekt CAREvolution (2026.), koji uključuje reviziju postojećih praksi i izradu Plana rodne ravnopravnosti. U ožujku 2026. godine održane su radionice o suzbijanju nesvjesnih pristranosti pri zapošljavanju i napredovanju, s ciljem pravednijeg vrednovanja karijera.
U okviru gradskog programa poticanja poduzetništva i obrta postoji mjera za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva žena. Cilj je kroz sveobuhvatnu podršku ženama povećati njihovo uključivanje u poduzetništvo kroz pokretanje vlastitog poslovnog pothvata, ali i potaknuti razvoj i jačanje postojećih poslovnih aktivnosti. Uz financijsku podršku, mjera uključuje i savjetodavne usluge te edukacije. Kroz ovu mjeru, nastojimo dodatno osnažiti žene u poduzetništvu, potaknuti njihov poduzetnički duh te povećati njihov udio u gospodarstvu.
- Kakvi su konkretni rezultati programa za podršku poduzetnicama i koliko su one prisutne u inovacijskim i poduzetničkim sektorima?
Prema podacima Obrtnog registra vidljiv je kontinuirani rast broja obrta u Gradu Zagrebu s istovremenim povećanjem udjela obrta u vlasništvu žena što jasno ukazuje na njihovu značajnu ulogu u jačanju lokalnog gospodarstva te očuvanju i stvaranju novih radnih mjesta. Stoga i ne čudi da su upravo žene najzastupljenije korisnice potpora za očuvanje i razvoj obrtničkih djelatnosti.
Na temelju Javnog poziva za dodjelu potpore za očuvanje i razvoj obrtničkih djelatnosti za 2025. od ukupnog broja odobrenih potpora čak 62 posto odobreno je ženama poduzetnicama. Osim što se kroz ovu mjeru potiče očuvanje i razvoj obrtništva, javnim pozivom omogućuje se dodatno valoriziranje obrta koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Također, u okviru Zagrebačkog inovacijskog centra d.o.o. (ZICER) provode se programi kojima je glavni cilj pružiti podršku razvojnim timovima i poduzetnicima u realizaciji njihovih poduzetničkih ideja, razvoju i komercijalizaciji proizvoda iz područja visokih tehnologija. Programi obuhvaćaju predinkubaciju (razrada ideje), inkubaciju/akceleraciju (rast i razvoj poslovanja) i postinkubaciju (daljnji rast i suradnja).
Podrška uključuje financijsku potporu kroz subvenciju troška inkubacije. Pri tome osjetljive skupine (žene poduzetnice, osobe s invaliditetom, pripadnici romske nacionalne manjine, žrtve nasilja u obitelji) koje se nalaze u procesu inkubacije/postinkubacije u ZICER-u ostvaruju dodatnih 5 posto potpore. Osim financijske potpore ostvaruju i pravo na mentorstvo, edukaciju, poslovne kontakte i infrastrukturu.
- ZICER i Plavi ured imaju značajnu ulogu u razvoju startup tvrtki i poduzetništva
U 2025. u okviru ZICER-a su djelovale 73 tvrtke u fazi inkubacije ili postinkubacije te 27 tvrtki kao vanjski članovi (virtualna inkubacija/postinkubacija), od kojih je šest bilo u vlasništvu ili suvlasništvu žena.
S ciljem promoviranja poduzetničke kulture i jačanja poduzetničkih vještina ZICER u okviru Poduzetničkog centra – Plavog ureda sudjeluje u gradskim projektima i programima i kroz organizaciju seminara i savjetovanja.
Aktivnosti koje se provode unutar centra (edukacija, savjetodavne konzultantske usluge, pomoć poduzetnicima pri apliciranju na fondove EU i dr.) namijenjene su i socijalno osjetljivim skupinama dok su obrazovni programi prilagođeni potrebama određenih ciljnih skupina kako bi se povećale njihove kompetencije.
Podrška poslodavaca, javnih ustanova i civilnog sektora
- U kontekstu globalnih migracija, kako Zagreb balansira inkluziju stranaca s potrebama lokalnog tržišta rada, posebno u sektorima poput IT-a i usluga koje Grad i njegova poduzeća moraju pružiti?
Zagrebački holding (ZGH) provodi procese zapošljavanja i profesionalnog napredovanja transparentno i prema visokim etičkim standardima, osiguravajući jednake prilike za sve kandidate. Zapošljavanje i selekcija temelje se isključivo na kompetencijama, znanju, motivaciji i radnim navikama kandidata, a postupci selekcije provode se prema najboljim praksama renomiranih trgovačkih društava, utemeljenima na suvremenim spoznajama iz područja psihologije, ekonomije i prava.
U okviru inkluzije radnika iz trećih zemalja, potrebno je naglasiti da ih, sukladno zakonskim propisima, Društvo Zagrebački holding može zapošljavati samo na onim radnim mjestima na kojima se testom tržišta rada, koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, utvrdi da postoji potreba za zapošljavanjem te kategorije radnika. Trenutačno je u sklopu ZGH-a zaposleno pet radnika iz trećih zemalja, na operativnim poslovima u podružnici Gradska groblja.
Proces integracije stranih radnika započinje programom Uvođenja u posao radi upoznavanja s organizacijom i pravima radnika, a u planu je i organizacija tečajeva hrvatskog jezika. Cilj ovih mjera je brža prilagodba radnoj okolini, veće zadovoljstvo zaposlenika i njihova dugoročna stabilnost unutar tvrtke.
- Možete li navesti primjer/primjere uspješne inkluzije: koji projekt iz plana je već doveo do vidljivih rezultata u poslovnom sektoru, poput smanjenja nezaposlenosti u ranjivim skupinama?
Kao što sam ranije spomenula, pripadnike teže zapošljivih skupina uključujemo u neformalne programe učenja te ih na taj način pripremamo za tržište rada. Osim vještina potrebnih za pronalazak i zadržavanje zaposlenja, program osnaživanja sastoji se i od informatičkog i financijskog opismenjavanja. Upravo te kompetencije su važan preduvjet za obrazovanje, stanovanje i općenito uključivanje u zajednicu.
Uskoro ćemo omogućiti i pohađanje verificiranih programa obrazovanja koji nisu obuhvaćeni sustavom vaučera. Tu vidimo prostor za usku suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i CISOK centrima, kao mjestima s kojih treba širiti mogućnosti poticanja zapošljavanja. Time, zajedno s nacionalnom razinom, možemo utjecati na pozitivne rezultate u cilju smanjenja nezaposlenosti kod ranjivih skupina.
Važnu ulogu u tome imaju i udruge te Hrvatski zavod za socijalni rad koji su predviđeni kao partneri u provedbi Socijalnog plana, s ciljem poticanja zapošljavanja teže zapošljivih osoba. No krug možemo uspješno zatvoriti samo uz aktivno uključivanje poslodavaca koji moraju biti senzibiliziraniji i pripremljeniji na specifičnosti rada s teže zapošljivim osobama. I to je ono što nam predstoji u narednom razdoblju provedbe Socijalnog plana.
U svemu ovome otvara se i velika prilika za korištenje sredstava EU fondova, na kojima kontinuirano razvijamo i provodimo soft projekte. Dobar primjer tome je projekt Zaželi za potrebite Zagreba na kojem je samo Grad kao nositelj projekta do sada zaposlio tridesetak osoba.
Integracija stranih radnika
- Zagreb je sve inkluzivniji grad za strance i migrante – koje konkretne usluge se kroz Socijalni plan nude za njihovu integraciju i uključivanje u društvo?
Grad Zagreb posljednjih godina razvija strukturiran pristup integraciji stranaca putem akcijskih planova za integraciju. Trenutačno to dodatno potvrđujemo kroz petogodišnji strateški dokument – Program Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za razdoblje 2026. – 2030. Mjere i aktivnosti iz tih dokumenata usmjerene su na tražitelje međunarodne zaštite, osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita te strane radnike i radnice.
Jedan od važnijih iskoraka na području integracije je otvaranje Centra dobrodošlice, tzv. One Stop Shopa, koji djeluje kao središnja točka za informiranje stranaca o njihovim pravima, obvezama i uslugama koje osigurava Grad. Centar pruža informacije o uslugama u područjima socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, stipendiranja, učenja hrvatskog jezika, interkulturalnih programa i drugih aktivnosti, kao i besplatnu pravnu pomoć.
Grad Zagreb ima sklopljen i sporazum o suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta. Riječ je o ustrojstvenoj jedinici Fakulteta u kojoj se studenti osposobljavaju za rad u pravnoj struci te, pod stručnim nadzorom i u skladu s općim aktima Fakulteta, pružaju besplatnu pravnu pomoć. Unutar Klinike djeluje nekoliko specijaliziranih grupa, među kojima je i grupa za pomoć azilantima i strancima.
- Na koji način su obuhvaćeni jezični tečajevi, pravna pomoć i mjere zapošljavanja te kako Grad surađuje s poslodavcima i drugim partnerima u procesu integracije?
Kao dio mjera akcijskih planova za integraciju, od 2022. provode se besplatni tečajevi hrvatskog jezika, uz mogućnost polaganja ispita i stjecanja certifikata o poznavanju hrvatskog jezika potrebnog za reguliranje statusa u Republici Hrvatskoj, nastavak obrazovanja ili zapošljavanje. Tečajevi se organiziraju u odabranim školama stranih jezika putem javne nabave, kao i kroz programe organizacija civilnog društva odabranih putem javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti.
Osim mjera i aktivnosti koji se odnose na jezične tečajeve, naglasak je i na mjerama koje uključuju pripremu za uključivanje na tržište rada kroz organiziranje informatičkih radionica za izradu životopisa, motivacijskog pisma i sl. te također organiziranje radionica, edukacija, susreta i sličnih aktivnosti s ciljem dodatnog umrežavanja poslodavaca i stranaca.
U području uključivanja stranaca i migrantskih radnika Grad od 2025. financira i program Zagreb – zdravi dom: program javnozdravstvene intervencije s doseljeničkom populacijom, koji provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Njime se značajno nadopunjuje integracijska politika Grada jer je usmjeren na razumijevanje stvarnih životnih, radnih i zdravstvenih potreba doseljeničkih radnika.
Upravo kroz taj program provedeno je anketiranje gotovo 500 stranih radnika koji žive i rade u Zagrebu, održana su 24 dubinska kvalitativna intervjua te realizirano pet fokus grupa. Uz to su provedeni i dodatni etnografski intervjui s 12 hrvatskih radnika koji svakodnevno rade u okruženju s 44 strana radnika, čime je dobiven dublji uvid u dinamiku radnih mjesta.
U okviru programa izrađen je priručnik kulturalnih kompetencija za zdravstvene i socijalne radnike, provedene su edukacije timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, istraživanja o uvjetima života i mentalnom zdravlju migrantskih radnika te materijali za bolju komunikaciju između radnika, sustava i poslodavaca.
Time ne pružamo samo zdravstvenu podršku, već stvaramo i preduvjete za bolju integraciju, od smanjenja stigme do lakšeg snalaženja u sustavu i stvaranja povjerenja. Dom za starije osobe Ksaver prošle je godine tako financirao učenje hrvatskog jezika za 12 svojih radnika.
- Koje su još aktivnosti u planu za bolji i inkluzivniji Zagreb?
Zagreb je jedan od 18 novih gradova koji su se pridružili međunarodnoj inicijativi uspostave inovacijskih timova Bloomberg Philanthropies. Ti timovi sastojat će se od specijaliziranih stručnjaka zaduženih za pružanje podrške gradskim službama u osmišljavanju i provedbi rješenja za ključne lokalne izazove. Jedan od izazova na kojem će inovacijski tim raditi jest stvaranje sigurnog i povjerljivog okruženja za građane i strance, odnosno stvaranje uključivog grada kako bi se svim stanovnicima osigurala bolja kvaliteta života.
Uz to, vjerujemo da će i budući Centar podrške za društveno poduzetništvo u okviru ZICER-a imati značajan utjecaj jer može dodatno potaknuti društveno odgovorno poduzetništvo i time otvoriti više prilika za zapošljavanje ranjivih skupina, istaknula je na kraju intervjua zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec.
>>Grad po mjeri svih: Zagreb jača inkluziju i socijalnu sigurnost – 1. dio intervjua
Zagrebački model pokazuje pomak od klasičnih socijalnih mjera prema aktivnoj ekonomskoj inkluziji, u kojoj se kroz ciljane programe i partnerstva s javnim ustanovama, poduzetnicima i civilnim sektorom ranjive i teže zapošljive skupine sve više uključuju u tržište rada.
Time inkluzija prestaje biti isključivo pitanje socijalne skrbi i postaje sastavni dio šire razvojne i gospodarske politike Grada Zagreba.
Izrada i objava serijala tekstova u sklopu programskog sadržaja Zagreb prijatelj inkluzivnosti sufinanciran je potporom male vrijednosti za 2025. godinu Grada Zagreba #tekst br. 6 (2. dio)
