Inflacija u travnju 9,4 posto na godišnoj razini

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, ubrzale su rast na 12,8 posto na godišnjoj razini te su s gotovo 35 posto doprinijele godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u travnju

27
[Image by Tumisu, please consider ☕ Thank you! 🤗 from Pixabay]

Snažna dinamika rasta potrošačkih cijena nastavljena je i na početku drugog tromjesečja. Prema posljednjim podacima DZS-a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju su u odnosu na travanj 2021. bile u prosjeku više za 9,4 posto. Najviša je to razina od kada DZS prati podatke. U odnosu na ožujak potrošačke cijene su u prosjeku više za 2,6 posto, navode analitilari RBA.

U razdoblju od siječnja do travnja potrošačke cijene više su za 7,2 posto godišnje.
Promatrano na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene Odjeće i obuće, za 7,6 posto uz doprinos porastu od +0,44pb zbog novih kolekcija odjeće i obuće, zatim Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 5,3 posto (+0,89pb zbog viših cijena prirodnog plina i električne energije za kućanstva), Restorani i hoteli, za 3,8 posto, (+0,19pb), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,5 posto, (+0,65pb), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,9 posto, (+0,11pb) te Prijevoz, za 1,7 posto, (+0,25pb uslijed viših cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva).

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, ubrzale su rast na 12,8 posto na godišnjoj razini te su s gotovo 35 posto doprinijele godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u travnju. Očekivano, i rast cijena u skupini Prijevoza (prije svega goriva) zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (+16,4%) uz preko 25 posto doprinosa rastu cijena. Konačno, cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su više 8,8% godišnje i tako pridonijele rastu s 15,6%.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 19,3 posto, (doprinos porastu od +3,24 postotna boda).

Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 7,5 posto te 5,1 posto isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 3,8% godišnje. Cijene usluga se sa dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što zbog pojačane potražnje tako i zbog očekivane konvergencije prema europskom prosjeku.

Uz rast koji je i dalje potaknut cijenama energije i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, sve snažniji pritisci dolaze i od ostalih komponenata indeksa potrošačkih cijena. S obzirom na kretanja na svjetskim robnim tržištima, povećanje cijena električne energije i plina te još uvijek prisutne globalne poremećaje u opskrbi, analitičari RBA očekuju kako će inflacija svoj vrhunac dosegnuti u drugom tromjesečju, s dvoznamenkastim stopama rasta. Nadalje, dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska u srednjoročnom razdoblju suočiti sa jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima.

Tek druga polovica 2023. trebala bi donijeti povratak godišnjih stopa inflacije oko 2 posto i to mahom zbog učinka baznog razdoblja. Stoga će prosječena godišnja stopa rasta od 7,5 posto u ovoj godini biti izložena uzlaznim rizicima, navode analitičari RBA.