Zašto se ukida sustav protugradne zaštite

U sklopu modernizacije mreže meteoroloških postaja postavit će se šest Dopplerovih radara. Jedan će biti na Puntijarki na Medvednici, drugi na Bilogori, treći u Gradištu kraj Županje, a po prvi puta će se radarska mjerenja uspostaviti na Jadranu

53
sustav protugradne zaštite
[Image by FelixMittermeier from Pixabay]

Poljoprivredne štete od vremenskih nepogoda sve su veće, a uzrokovane su prije svega klimatskim promjenama. Mogli bismo reći da je jedini sustav obrane u posljednjih pet desetljeća i to u 13 kontinentalnih županija bio uspostavljen za obranu od tuče. No, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je izradu nacrta prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče i uputilo ga je u službenu proceduru.

Prethodno je od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) zatražilo analizu postojećeg sustava.

Zašto je sustav protugradne zaštite proglašen neučinkovitim, objasnila je ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek u razgovoru s Martinom Vukovićem za Hrvatski radio.

Sustav je operativan samo u Sjevernoj Hrvatskoj

“Ministarstvo poljoprivrede koje je u Hrvatskoj nadležno za provođenje Zakona o obrani od tuče i nadzor nad tim sustavom od Državnog hidrometeorološkog zavoda zatražilo je analizu postojećeg operativnog sustava i mi smo je napravili u 2018. godini.

Analiza je pokazala da je sustav operativan samo u Sjevernoj Hrvatskoj, odnosno na prostoru između Save i Drave. Financiran je iz državnog proračuna, dakle od strane poreznih obveznika iz cijele Hrvatske. Smatramo da to nije pravedno jer se tuča pojavljuje na prostoru cijele Hrvatske i to cijele godine, a ne samo tijekom pet mjeseci u kojima je sadašnji sustav operativan”, tumači Ivančan Picek.

“S druge strane, podaci o štetama prijavljeni pri Ministarstva financija pokazuju da su štete na poljoprivrednim dobrima i drugdje puno veće od suše, koja je u Hrvatskoj prirodna nepogoda broj jedan na koju otpada više od 40 posto prijavljenih šteta.

Sve učestaliji su i proljetni mrazovi. I ove godine smo bili svjedoci da su mraz i niske temperature nanijeli velike štete voćnjacima. Na nekim područjima štete se procjenjuju na više od 90 posto. Tu su i poplave te mnoge druge prirodne nepogode koje, kao i tuča, nanose štete poljoprivredi i drugim gospodarskim područjima.

Sve to ukazuje na potrebu da se prije svega poljoprivrednici, ali i svi ostali gospodarski subjekti, zaštite od prirodnih nepogoda na neki drugi način, a ne sustavom za zaštitu od tuče. To su prvenstveno osiguranja i neka druga zaštitna sredstva koja se mogu primijeniti u nekim područjima, na primjer zaštitnim mrežama u voćnjacima.

>>Zagrebački startup gradi digitalni sustav protugradne zaštite

Ministarstvo je prihvatilo naše izvješće i koliko je nama poznato prijedlog zakona o ukidanju zakona o obrani od tuče je u proceduri donošenja”, rekla je ravnateljica DHMZ-a.

Organizacija protugradnog sustava na lokalnoj razini

Na razini nacionalnih odnosno državnih hidrometeoroloških službi sličnog sustava zaštite od tuče u Europi nema. Postoje određene lokalne skupine kojima je interes da organiziraju takve sustave obrane od tuče. Primjeri su Slovenija na području oko Maribora i u Štajerskoj u Austriji.

“Na državnoj razini takvih sustava nema”, kaže Ivančan Picek. “Mađarska ga je uvela prije dvoje do tri godine u okviru Poljoprivredne komore. Meteorološka služba za njihove potrebe samo dostavlja potrebne podatke i prognoze. Riječ je prije svega o radarskim podacima koji su za ove aktivnosti vrlo bitni.

Smatramo da se, ako takav interes postoji, sustav protugradne zaštite može organizirati i u Hrvatskoj u okviru neke lokalne zajednice ili drugih interesnih skupina, ali nikako ne u okviru Državnog hidrometeorološkog zavoda kao državne ustanove koja je nadležna za meteorologiju i hidrologiju.

Dodatni problem je što zemlje u našem okruženju, prije svega mislim na Sloveniju i Austriju koje su zapadno od nas – a poznato je da nam olujni vremenski sustavi prije svega dolaze sa zapada i sjeverozapada – nemaju takve aktivnosti. Kad jedan takav razvijen oblak dođe na našu granicu, na Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju, teško na njega možete učinkovito djelovati tehnologijom kakvu mi danas imamo”, objasnila je Ivančan Picek.

Modernizacija meteoroloških postaja i postavljanje radara

Već tri godine provodi se strukturni projekt modernizacije mreže meteoroloških postaja u Republici Hrvatskoj ukupne vrijednosti oko 350 milijuna kuna koji je sufinanciran s 85 posto iz strukturnih fondova. U sklopu tog projekta postavit će se šest meteoroloških (Dopplerovih) radara. Jedan će biti na Puntijarki na Medvednici, drugi na Bilogori, treći u Gradištu kraj Županje, a po prvi puta će se radarska mjerenja uspostaviti na Jadranu. Radari će biti postavljeni kraj Labina, Zadra (kraj Sukošana na Debeljaku) i na Pelješcu kod Stona.

“S tim radarskim mjerenjima ćemo znatno povećati mogućnost rane najave olujnih procesa i oblaka u atmosferi, ne samo u unutrašnjosti, nego i na području Jadrana, što je izuzetno značajno za tamošnje poljoprivrednike, za turizam i sigurnost pomorskog prometa, uključujući nautički turizam. To će biti veliki iskorak u kvaliteti i obimu informacija koje pružamo cijelom društvu i našim korisnicima. Ti podaci će biti izuzetno važni i za ulazak u numeričke prognostičke modele koji su izvor prognoza vremena koje izdajemo svakog dana.

Osim radara tu je i uspostava pet meteoroloških oceanografskih plutača na Jadranu koje će nam pružiti dodatne informacije o utjecaju mora na atmosferu, a isto tako i uspostava oko 450 automatskih meteoroloških postaja na području cijele Hrvatske, što će također značajno povećati informacije o trenutnom vremenskom stanju i svim procesima koji se događaju i važni su za prognozu vremena”, zaključila je ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek.