Ako odgađete otplatu kredita, računajte na plaćenje redovne kamate

Ako odgodite plaćanje kreditnih obveza, odgođene obveze uvećane za redovnu kamatu će se u dogovoru klijenta i banke rasporediti na postojeće anuitete u dogovorenom razdoblju. Time će se, naravno, budući anuiteti klijenta povećati

108
plaćanja kreditnih obveza
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović

Banke će omogućiti odgodu plaćanja kreditnih obveza na 3+3 mjeseca. Odgodu plaćanja svojih obveza koje dospijevaju u travnju, svibnju i lipnju moći će tražiti oni koji ispunjavaju dva uvjeta: moraju biti razvrstani u rizičnu skupinu A, a osobni dohodak odnosno primanja moraju im biti ozbiljno smanjeni.

Urednost plaćanja odnosno pripadnost u rizičnu skupinu A utvrđivat će se prema stanju na kraju prošle godine. Naime, Hrvatska narodna banka donijela je odluku da se svi klijenti banaka koji su 31. prosinca 2019. bili klasificirani kao A klijenti, a riječ je o više od 90 posto klijenata, ostaju A klijenti praktički do ljeta iduće godine. Što god se događalo s njima tijekom epidemije, ako ostanu bez prihoda, banke ih mogu i dalje klasificirati kao A klijente, mogu im i dalje osiguravati likvidnost i ne moraju izdvajati rezervacije za te klijente, objasnio je guverner HNB-a Boris Vujčić. Time je bankama u potpunosti otvorena mogućnost reprograma kredita za te klijente.

Banke također navode da će u razdoblju odgode plaćanja kreditnih obveze obračunavati samo redovnu kamatu, odnosno da neće obračunavati zateznu kamatu i ostale troškove na koje imaju pravo.

>>Vujčić predstavio mjere središnje banke za ublažavanje ekonomskih psoljedica pandemije

>>Banke odgađaju ovrhe i omogućavaju odgodu plaćanja rata kredita

No, mnogi tvrde da će odgoda klijente koštati više nego što će od toga imati koristi. Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović u izjavi za Hrvatski radio opovrgnuo je takve tvrdnje i kaže da je situacija “sasvim drugačija”.

Banke su same predložile moratorij od tri plus tri mjeseca. U tom razdoblju neće naplaćivati nikakve kreditne obveze koje građanima dospijevaju. Nadamo se da će se na kraju tog razdoblja situacija s koronavirusom smiriti.”

Cijene solemnizacije ovise o iznosu kredita

Za odgodu kredita treba s bankom potpisati dodatak ugovoru. Problem je što neke dodatke ugovoru treba solemnizirati. Solemnizacija ugovora je postupak ovjere ugovora kod javnog bilježnika pri kojem javni bilježnik provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi te objašnjava sudionicima u kreditu smisao i posljedice tog pravnog posla.

Cijena solemnizacije ugovora o kreditu ovisi o iznosu kredita, a u slučaju izmjene (dodatka) ugovora naplaćuje se najviše četvrtina prvotno obračunate cijene.

Solemnizacija ugovora traži se uglavnom kod stambenih kredita dok je za većinu drugih kredita dovoljna samo ovjera potpisa na ugovoru. Prosječna vrijednost ugovora o stambenom kreditu iznosi između 50 i 100 tisuća eura, a cijena solemnizacije iznosi između 2000 i 4000 kuna. Cijena solemnizacije dodatka ugovoru trebala bi, dakle, iznositi između 500 i 1000 kuna.

Adrović tumači da najveći broj banaka neće tražiti solemnizaciju ugovora koji nisu ni bili solemnizirani, no dodaje kako “trošak solemnizacije nema veze s bankama, nego s propisima”.

Trošak solemnizacije ugovora odnosno dodatka ugovoru sastoji se od javnobilježničke pristojbe koja se uplaćuje u državni proračun, PDV-a te nagrade javnom bilježniku
Adrović se nada kako će biti prihvaćena inicijativa da se trošak solemnizacije u trenutačnim uvjetima dodatno smanji kako bi se smanjio i ukupni trošak za građane.

Prema zakonu, tumači direktor HUB-a, kod ugovora koji su solemnizirani i dodatak ugovoru mora biti potvrđen solemnizacijom. No, dodaje kako se neće tražiti solemnizacija dodatka ugovorima koji ni prethodno nisu bili solemnizirani.

Dogovor s bankom o tempu otplate odgođenih anuiteta

HUB je u priopćenju naveo kako za vrijeme trajanja odgode plaćanja kredita banke neće naplaćivati glavnicu ni kamate kredita te da će obračunavati isključivo redovnu kamatu bez zateznih kamata i drugih troškova.

“To znači da ono što vam dospijeva u iduća tri, odnosno vjerojatno šest mjeseci neće morati odmah platiti. Dogovorit ćete s bankom na koje razdoblje želite da vam se tih tri ili šest anuiteta rasporedi. Za razdoblje odgode obračunavat će se samo redovne kamate. Neće se obračunavati nikakvi troškovi koje bi banka mogla naplaćivati u skladu s ugovorom”, tumači Adrović.

Ako ste odgodili plaćanje, dogovorit ćete s bankom da se vaša obveza dodatno produžiti za razdoblje jednako razdoblju odgode plaćanja ili ćete, kada ponovo krene otplata kroz anuitete, dogovoriti da vam se odgođene obveze uvećane za redovnu kamatu rasporede u idućih godinu dana na postojeće anuitete.

Time će se, naravno, vaši budući anuiteti povećati jer šest mjeseci niste podmirivali svoju obvezu, pojašnjava direktor HUB-a.

Svaki korisnik morat će o detaljima i mogućnostima razgovarati sa svojim bankom jer svaka banka ima svoju politiku, a svaki kredit je posebna priča, upozorava Adrović. Nemoguće je, kaže, obuhvatiti generalno sve detalje. “Vjerujem da će banke u razgovorima s klijentima biti elastične i otvorene.”

Prema njegovim saznanjima za sada je relativno malo ljudi zatražilo odgodu plaćanja kreditnih obveza.

Adrović je također istaknuo kako nije potrebno donositi zakon o zamrzavanju kreditnih obveza kao što traži oporba.

Potpuni moratorij za banke znači gubitak priljeva od 70-ak mlrd kuna

“Kreditne obveze praktično su već zaustavljene na šest mjeseci. Potpuni moratorij koji bi se odnosio samo na banke je potpuno neprihvatljiv. To bi bilo kršenje ustavnih prava. Ograničenje bi se odnosilo samo na jedan sektor. Banke bi bile jedine pogođene kao vjerovnici. Zašto bi jedni vjerovnici bili oštećeni, a drugi bi bili u povlaštenom položaj i naplaćivali bi svoja potraživanja u punom iznosu?”

“Ako bi se to dogodilo na duže razdoblje, a govori se o godinu dana, u slučaju banaka to bi značilo da se ne bi naplatile obveze u iznosu od 70-ak milijardi kuna. To bi izazvalo nedostatnu likvidnost u bankarskom sustavu. A u idućem razdoblju od banaka se očekuje da nesmetano financiraju kredite za obnovu potresom uništenih nekretnina, da povećano kreditiraju poduzeća čim se steknu uvjeti za obnovu gospodarske aktivnosti, te da kreditira državu čiji se manjak već sada procjenjuje na oko 10 milijardi eura. U slučaju moratorija banke to ne bi mogle raditi jer bi izostali priljevi od 70 milijardi kuna”, razlaže Adrović. A šest milijardi kuna koje je iz obveznih pričuvi oslobodio HNB je kap u moru u odnosu na potrebnih 70-ak, dodaje uz opasku da je time već isfinancirana država.

Direktor HUB-a odgovorio je i na primjedbe da su banke postrožile uvjete za odobravanje stambenih kredita te da najugroženije djelatnosti poput ugostiteljstva, turizma i prijevoza ne mogu dobiti kredite za likvidnost.

“Krediti se odobravaju u skladu s poslovnim politikama banaka. Mora se procijeniti kreditna sposobnost. Kredit nije ustavno pravo niti čovjeka, niti tvrtke. Kredit je nešto što se može ili ne mora dobiti. Mislim da ne treba tako oštro gledati na banke u ovom slučaju”, zaključio je Adrović.