Sredinom idućeg tjedna očekuje se novo izdanje desetogodišnjih državnih obveznica u ciljanom iznosu od oko milijardu eura. Prikupljena sredstva najvećim će dijelom biti namijenjena refinanciranju obvezničkog duga iz 2015. godine, u iznosu nešto manjem od 800 milijuna eura, koji dospijeva na naplatu 9. srpnja. Očekivani prinos od približno 3,2 posto bit će znatno povoljniji u odnosu na kamatni kupon od 4,5 posto na dospijevajuću kunsku obveznicu, što će rezultirati značajnim uštedama na kamatama i smanjenjem proračunskih troškova, piše Poslovni dnevnik.
Ovim izdanjem Ministarstvo financija zatvorit će plan financiranja za obveznice u 2025. godini. Do kraja godine predstoji još nekoliko izdanja trezorskih zapisa u kojima će moći sudjelovati i građani – najprije u rujnu i prosincu tromjesečni trezorski zapisi, a potom i jednogodišnji trezorci u studenome. Ovi instrumenti predstavljaju atraktivan, kratkoročan i niskorizičan oblik ulaganja, a u aktualnim okolnostima isplativiji su od bankovnih oročenja, koja – osim što nude niže kamate – podliježu i oporezivanju.
Iako su obveznice i dalje primarno u fokusu institucionalnih ulagača – mirovinskih i investicijskih fondova te osiguravajućih društava – u posljednje dvije godine raste interes i sudjelovanje građana u državnim izdanjima dužničkih instrumenata. Ministarstvo financija otvorilo je prostor malim ulagateljima, koji su dosad imali priliku sudjelovati u tri izdanja državnih obveznica te u čak 12 tranši trezorskih zapisa. Time se značajno proširio krug investitora, a ujedno je porasla i razina interesa šire javnosti i medija za državne dužničke instrumente.
Građani su u lipanjskom izdanju trezorskih zapisa upisali oko 420 milijuna eura više nego što je istodobno dospjelo na naplatu, čime je njihov udio u ukupnom javnom dugu dosegnuo 7,5 posto, odnosno više od četiri milijarde eura. Ministar financija Marko Primorac ističe da je građanima dosad, na temelju kamata na državne papire, isplaćeno više od 308 milijuna eura. S obzirom na to da hrvatski građani još uvijek drže oko 36 milijardi eura u bankovnim depozitima, potencijal za daljnje uključivanje u državne vrijednosne papire ostaje znatan, piše Jadranka Dozan.
S tržišnog aspekta, trenutni prinosi na hrvatske obveznice su povoljni. Na primjer, prinos na desetogodišnje obveznice iznosi oko 3,2 posto, što je niže od prošlogodišnjih euroobveznica (3,5 %) i od prinosa koje trenutno nude pojedine razvijenije članice EU-a, poput Italije, Francuske i Španjolske. Uz to, Hrvatska trenutačno bilježi jednu od najnižih premija rizika u usporedbi s njemačkim državnim obveznicama – svega 0,6 postotnih bodova više, što je blizu povijesno najnižih razina.
Kombinacija povoljnih makroekonomskih pokazatelja, umjerenih fiskalnih deficita i razmjerno niskih troškova zaduživanja čini Hrvatsku atraktivnom destinacijom za ulagače. Uz nastavak promišljene strategije zaduživanja te daljnju mobilizaciju domaćeg stanovništva, državne obveznice i trezorski zapisi mogli bi i nadalje igrati ključnu ulogu u održivom financiranju javnih potreba po povoljnim uvjetima.
