U Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ponedjeljak u 7:30 sati počelo je zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. Ove godine je mnogo manje strke nego lani, a ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štomar uvjeren je da je razlog za izostanak gužve “bolje planiranje i analiziranja situacije od prošle godine”.
Prema neslužbenim informacijama i ove godine je zahtjeve prva predala Erste banka, ali samo 13, dok ih je lani predala 203. Privredna banka Zagreb predala je 40 zahtjeva, a Raiffeisen bank Austria četiri.
Lani su dostavljači banaka već tijekom noći stigli su pred Agenciju i čekali da predaju zahtjeve. Prvi su stigli predstavnici Erste, Zagrebačke i Privredne banke. Već prvg dana zaprimljeno je 948 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita iz svih deset kreditnih institucija. Samo Zagrebačka banka predala je lani već prvog dana APN-u 359 kompletiranih zahtjeva.
Razlog za jutarnju žurbu i gužvu pred Agencijom bio je što se zahtjevi, kao i ove godine, razmatrati redom kojim su kreditne institucije predavale dokumentaciju. Zahtjevi koje je predala pojedina banka razmatraju se pak onim redom kojim su zaprimljeni u kreditnu instituciju.
>>Subvencije za stambene kredite – okidač rasta cijena nekretnina
No, unatoč velikom interesu pokazalo se da su sredstva dovoljna, a neke banke najavile su da će povoljnije uvjete kreditiranja ponuditi i onima kojima ne bude odobrena subvencija. Ministar je lani čak uveo kvote po bankama, ali pokazalo se da ta mejra nije bila nužna pa ju je ubrzo i ukinuo.
Do 29. siječnja ove godine odobreno je 2328 subvencioniranih stambenih kredita, od toga 1689 za kupnju stana, 463 za kupnju kuće, i 176 za izgradnju kuće.
Uglavnom, pokazalo se da kada novaca ima dovoljno, kriterij “tko prvi”, bez obzira je li riječ o “najbržem prstu” ili “najbržim nogama”, nije presudan. A kada novaca nema, onda je problem sve, pa i to što je dio potpora namijenjena nerazvijenim područjima.
Netko će reći da se pozivi, ili kako ih pojednostavljeno zovemo natječaji, za bespovratne potpore za subvencioniranje kredite i bespovratne potpore poduzetnicima ne mogu upoređivati, ali potpore su potpore, a natječaji su natječaji.
Štromar i ove godine očekuje više od dvije tisuće zahtjeva
Bez obzira na laganiji ovogodišnji tempo, ministar Štromar uvjeren je da će i ove godine biti predano više od dvije tisuće zahtjeva za subvencioniranje.
“Osigurali smo dovoljno sredstava, a svi oni koji se jave u slijedeća dva tjedna sigurno će dobiti subvenciju. Ovo godine je sve puno jednostavnije, i siguran sam da će biti više od dvije tisuće zahtjeva”, rekao je Štromar.
Za provedbu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita u ovoj godini osigurana su 42 milijuna kuna. Dodao je da ove godine očekuje više zahtjeva iz slabije razvijenih područja. Naime, ove godine novost je da subvencija ovisi o indeksu razvijenosti i iznosi ozmeđu 30 i 51 posto.
>>Popis svih općina i gradova s postotcima subvencioniranja sukladno indeksu razvijenosti
Zahtjev za subvencioniranje zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit podnosi se odabranoj kreditnoj instituciji, a mogu ga podnijeti kreditno sposobni građani mlađi od 45 godina koji ne posjeduju stan ili kuću.
Odluku o tome ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za davanje kredita po odredbama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, odabrana kreditna institucija dostavlja APN-u. Agencija će zaprimljene zahtjeve razmatrati prema vremenu zaprimanja, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava.
Efektivne kamatne stope između 3,12 i 3,75 posro
Za ovu godinu APN je ugovor o subvencioniranju stambenih kredita potpisao s dvanaest kreditnih institucija: Za subvencioniranje stambenih kredita javilo se 12 kreditnih institucija
Kreditne institucije za kunske kredite ponudile su efektivne kamatne stope u rasponu od 3,12 do 3,75 posto. U istom rasponu se kreću i kamatne stope za kredite uz valutnu klauzulu u eurima.
Najpovoljniju efektivnu kamatnu stopu za kunske kredite i za kredite uz valutnu klauzulu u eurima ponudila je Hrvatska poštanska banka (3,12 posto). Za kredite uz valutnu klauzulu u eurima slijede OTP banka (3,14%), Privredna banka Zagreb (3,15%) i Splitska banka (3,19%), a za kunske RBA (3,24%), PBZ (3,35%) i OTP (3.39%).
Detaljan pregled efektivnih kamatnih stopa po bankama možete pogledati na linku:
>>HPB ponudio najnižu kamatnu stopu za subvencionirane stambene kredite
Popis dokumentacije potrebne za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje stambenog kredita možete pročitati ovdje.
>>Zaba: Spremni smo na veliki interes klijenata za subvencionirane stambene kredite
>>Kamatna stopa na subvencionirane stambene kredite u Erste banci od 2,99% do 3,3%
