Kutinska razvojna agencija Mrav namjerava revitalizirati napuštenu bušotinu Batina-1 iz koje su se crpili nafta i plin kroz projekt kojim bi se iz nje eksploatirala geotermalna energija, piše Jutarnji list.
Agencija je od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražila ocjenu o potrebi izrade studije o procjeni utjecaja na okoliš. U dokumentaciji se navodi da je bušotina s pripadajućom infrastrukturom instalirana 1968. godine, a Agencije namjerava “revitalizirati bušotinsku glavu, a u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja geotermalnog ležišta opremiti bušotinu za pridobivanje geotermalne vode”.
“Kutina će imati instalirane kapacitete za korištenje obnovljivih izvora energije od 5,4 megavata. Geotermalnu energiju planira kombinirati s drugim obnovljivim izvorima energije”, dodaje su u dokumentu.
U Agenciji za ugljikovodike kažu kako revitalizacija bušotina predstavlja značajnu priliku za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, posebno u regijama s povoljnim geotermalnim uvjetima, no tehničko stanje bušotina može predstavljati značajnu prepreku za njihovu revitalizaciju u geotermalne svrhe, osobito kada se uzmu u obzir sigurnost ljudi, zaštita okoliša i očuvanje imovine.
Revitalizacija napuštenih bušotina ze geotermalnu energiju u Hrvatskoj je moguća i već se primjenjuje, no za uspjeh takvih projekata ključna je temeljita procjena stanja bušotina, zaključuju u Agenciji za ugljikovodike.
Trenutačno se istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda u Hrvatskoj provodi na 23 istražna prostora i 12 eksploatacijskih polja. Na većini tih područja postoje ili su postojale bušotine čije je tehničko stanje trebalo procijeniti prije donošenja odluke o revitalizaciji bušotine.
Na istražnim prostorima Siter-1 kod Siska, Ernestinovo-3 u Slavoniji i Križevčanka-1 kod Križevaca investitori su uspješno revitalizirali bušotine i prenamijenili ih u geotermalne izvore energije.
Na pojedinim eksploatacijskim poljima geotermalne vode revitalizirane bušotine koriste se za grijanje plastenika (u Svetoj Nedelji), grijanje zgrada i bazena (Zagreb) ili za proizvodnju električne energije (Velika Ciglena).
Prema podacima Agencija Hrvatska ima oko 4500 bušotina različitih namjena, dio kojih je likvidiran, saniran ili prenamijenjen, piše Vedran Marjanović.
