Mark Stevenson: Ako joj se posvetite, budućnost može biti bolja

Moramo izgraditi gospodarstvo temeljeno na poslovima koje strojevi ne mogu raditi, a to su poslovi koji uključuju istinske ljudske vještine poput empatije, brige, sustavnog razmišljanja, postavljanja pravih pitanja, sve što strojevi ne mogu jer nemaju svijesti. Zato moramo dizajnirati obrazovni sustav koji će podržati takvo gospodarstvo

u 6:14 Zadnja izmjena: 15.05.2018 u 14:09
111
Mark Stevenson
Mark Stevenson održat će predavanje na 12. Combis konferenciji koja se održava od 23. do 25. svibnja u Poreču

Ususret skorom održavanju 12. Combis konferencije, jedne od vodećih ICT konferencija  razgovarali smo s jednim od najavljivanih plenarnih predavača Markom Stevensonom, cijenjenim svjetskim futuristom i autorom bestesellera ‘We do things differently’ i ‘An Optimist’s Tour of the Future’.

Mark Stevenson će na Combis konferenciji 23. svibnja održati plenarno predavanje powered by HT na temu “The Future and What to Do About it” na kojem će publici obrazložiti zašto je ‘busniness as usual‘ razmišljanje recept za katastrofu te pružiti svoja predviđanja o dobrim i lošim stvarima u budućnosti.

  • Kažete za sebe da ste pragmatičan optimist. Što znači biti pragmatičan optimist i kako to postati?

Smatram da biti optimist znači biti optimističan u svojim ambicijama. To ne znači pusto željeti, već vjerovati da budućnost može biti bolja. Ako ne vjerujete da će budućnost biti bolja, to znači da vjerujete kako će budućnost biti jednaka sadašnjosti ili čak, da će biti lošija. Danas se suočavamo s velikim problemima u svijetu poput klimatskih promjena, društvene nepravde, rodne nejednakosti i moramo vrlo brzo pronaći rješenje za njih. Dakle, ako želite imati korisnu karijeru u tom smislu i pridonijeti boljoj budućnosti morate zamisliti kako budućnost može biti bolja, i onda posvetiti svoj život radeći na tome. Filozof Daniel Dennet je rekao: ‘Najbolja definicija sreće je da pronađete nešto važnije od onoga što radite i da tome posvetite svoj život.’

  • Industrijske revolucije oduvijek su uništavale određene poslove, ali su također i kreirale nove. Posljednja industrijska revolucija uništila je poslove puno brže nego smo mi uspjeli uspostaviti nove. Kako se nositi s time?

Ako ste velika organizacija koja ima puno zaposlenika koji rade poslove koje danas mogu obavljati strojevi, iskoristite priliku, razmislite o tome koja su to nova radna mjesta za ljude i kako bi gospodarstvo temeljno na tim poslovima trebalo izgledati. Ključno pitanje ovdje jest želimo li negativno utjecati na društvo ili pozitivno? Hoćemo li se držati starog načina poslovanja i načina razmišljanja ili želimo razmišljati na način da sada kada su strojevi sposobni obrađivati odštetne zahtjeve u osiguranju ili pregledavati dijagnoze koje upućuju na rak, pritom pokušavajući postići bolju dijagnozu, imamo više vremena i novaca za investiranje u obrazovanje, pravilnu zdravstvenu zaštitu? Dobivamo li na taj način manje službenika za unos podataka, a više medicinskih sestara i učitelja?

Stoga, ono što mi moramo napraviti jest izgraditi gospodarstvo temeljeno na poslovima koje strojevi ne mogu raditi, a to su poslovi koji uključuju istinske ljudske vještine poput empatije, brige, sustavnog razmišljanja, postavljanja pravih pitanja, sve što strojevi ne mogu jer nemaju svijesti. Zato moramo dizajnirati obrazovni sustav koji će podržati takvo gospodarstvo. Neke će države to shvatiti i izgraditi gospodarstvo temeljeno na tim poslovima, a druge države neće i one će imati probleme u gospodarstvu i ogromnu stopu nezaposlenosti. Države koje će to shvatiti će vrlo vjerojatno biti izuzetno uspješne.

  • Hrvatska trenutno raspravlja o reformi obrazovanja i novom kurikulumu. Koje značajke i nove tehnike učenja novi sustav treba prihvatiti kako bi adekvatno odgovorio izazovima koje donosi budućnost? Koje je vaše stajalište o STEM edukaciji koja se danas uvelike promovira u Hrvatskoj?

Problem većine obrazovnih sustava danas jest što ocjenjuju ono što se lako može mjeriti. Vrlo je lako izmjeriti koliko je učenik pismen ili zna li računati. Ne smatram da to znanje nije važno, ali učimo ljude stvari na način na koji to rade strojevi, i to baš u vrijeme kada nas strojevi u tome nadmašuju. Zašto učiti ljude vještinama u kojima su strojevi, ruku na srce, puno bolji? To je katastrofalno, jer vještine koje mi trebamo su empatija, timski rad, postavljanje pravih pitanja, znati kako surađivati. To su vještine koje je vrlo teško mjeriti i ocijeniti. Teško je nekome dati ocjenu 4 ili 5 u vještini postavljanja pitanja. Potreban nam je širi pogled na to što obrazovanje jest i puno bolji sustav ocjenjivanja kako bi mogli reći primjerice – ova ovdje osoba je jako dobra u empatiji ili sustavnom razmišljanju, a ne da zapošljavamo  neku osobu samo temeljem četvorke ili petice iz matematike.

U pogledu pitanja vezanog uz STEM, moja su razmišljanja puno šira – ono što mi trebamo je zaokruženije obrazovanje koje uočava poveznice u svijetu i koje nam može pomoći da napravimo prijeko potreban kreativan iskorak. Ja sam najbolji primjer toga. Ja sam kompletan geek, diplomirao sam matematiku, fiziku i ekonomiju i nastavio raditi u računalnim znanostima. No, pravi pokretač moje karijere su upravo kreativne vještine koje sam stekao bavljenjem umjetnošću.

Koje principe ljudi trebaju slijediti kako bi se prilagodili kulturnim promjenama, što sprječava inovaciju i prilagodbu našeg sustava? Ekonomija se mijenja, društvo se mijenja, način razmišljanja se mijenja, ali državne institucije i vladanje ostaju isti. Kako ih promijeniti?

Mislim da većina kompanija zapravo ne razumije koliko će značajne neke od promjena u budućnosti biti i koliko će se brzo to dogoditi.  Budućnost je konstantna bitka. Najveći problem koji imamo danas je što su naše institucije i način razmišljanja u potpunosti neprikladni za rješavanje problema s kojima se suočavamo. Primjerice u poljoprivredi, uz današnju stopu erozije tla ostalo nam je manje od 60 godina za žetve, tako da moramo početi mijenjati stvari, raditi ih bolje i drugačije. Polovica svjetske populacije nema pitku vodu, a 80 posto svjetske populacije živi pod težinom korumpirane države. Demokracija je pred uzmakom jer je bazirana na sustavu koji je kreiran u 19. stoljeću, a treba se suočiti s problemima 21. stoljeća. Obrazovni sustav je zaglavio u 1950-ima, a zdravstvo je kreirano tako da čeka da se ljudi razbole kako bi profitiralo od njihovog liječenja, radije nego da pomogne ljudima da budu zdravi odnosno da uopće ne obole.

  • U znanstvenoj fantastici, pričama, filmovima, možemo vidjeti predviđanja budućnosti koja daju više mračnu sliku budućeg društva. Neke od tih predviđanja, s ponekim prilagodbama, su se ispunila, a većina ih je vrlo moguća s današnjeg pogleda. Koja je vaša vizija budućnosti? Možemo li biti optimistični u pogledu naše budućnosti i budućnosti svijeta?

Reći da će budućnost biti bolja je zapravo naivno. Ona može biti bolja, ali samo ukoliko promijenimo način razmišljanja, ako promijenimo način na koji djelujemo, tek onda možemo riješiti glavne svjetske probleme i podržati populaciju na jedan održiv i zdrav način. Zato ja radim posao koji radim, kako bi pomogao da se to ostvari. Po mom mišljenju treba biti optimističan, ali optimističan u ambicijama da kažemo ‘da, budućnost može biti bolja’ i da posvetimo svoj život tome, a to među ostalim znači i prestati raditi ‘business as usual’.


točkanai.hr medijski je pokrovitelj 12. Combis konferencije