Na Danima arhitekture u Rovinju dodijeljene su medalje za arhitekturu, urbanizam i konceptualni pothvat, godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata (HKA). Dobitnici nagrada za 2017. su Dinko Peračić, Zoran Hebar te Svebor Andrijević i Luka Korlaet, priopćeno je u subotu iz HKA.
Dobitnike strukovnih priznanja za istaknuti doprinos hrvatskoj arhitekturi u 2017. proglasio je na svečanosti održanoj u petak u Rovinju, u sklopu godišnje konferencije Dani arhitekata 2.0, stručni Ocjenjivački sud kojim je predsjedao akademik Nikola Bašić.
Svebor Andrijević i Luka Korlaet, autori projekta Stambeni sklop Jordanovac u Zagrebu, dobitnici su Medalje za arhitekturu.
Za godišnju nagradu Medalja za arhitekturu nominirana su bila još tri projekta: Osnovna škola “Žnjan- Pazdigrad” (autori: Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann), Stadion Luke Šokčevića Šaljapina u Gunji (Autori: Gorana Giljanović i Eugen Popović) te Issa Magaron na Visu (Autor: Davor Mateković).
>>Davor Mateković: Danas u arhitekturi glavnu riječ ne vode stilovi već jaki individualci
>>OŠ Žnjan-Pazdigrad najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2017.
Zoran Hebar dobitnik je Medalje za urbanizam kao autor projekta Revitalizacija prostora uz rijeku Savu u Zagrebu, s osvrtom na uređenje toka u cjelini.
U području urbanizma nominiran je bio i zbornik radova “Urbano-ruralne veze”.
Dinko Peračić dobitnik je Medalje za konceptualni pothvat za projekt Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci u nastajanju.
U istoj kategoriji nomiran je bio Stambeni sklop Jordanovac (autori Svebor Andrijević, Luka Korlaet), jedini projekt nominiran u dvije kategorije.
Stambeni sklop Jordanovac – urbana aglomeracija
“Smješten na sjevernim zagrebačkim obroncima, u prijelaznom predjelu kolektivne i individualne izgradnje, stambeni sklop Jordanovac uspostavlja specifičnu prijelaznu stambenu tipologiju – svojevrsni ‘prelomljeni niz’, organiziran u malu urbanu aglomeraciju.
Četiri zasebna volumena, izvana demonstrativno mirna i geometrijski kontrolirana, u sebi udomljuju po tri vertikalno organizirane jedinice – tri združene i međusobno elaborirano prožete kuće. Stanovi, ili bolje maisonettes, kao jedinice ovoga sklopa, otvoreni su za različita korištenja, organizacije, prilagodbe i transformacije“, obrazložio je akademik Bašić u ime Ocjenjivačkog suda odluku o dodjeli nagrade Andrijeviću i Korlaetu.
Odnos Save i Zagreba – vječna urbanistička tema
“Odnos rijeke Save i grada Zagreba jedna je od najdugovječnijih, postojano aktualnih i otvorenih urbanističkih tema. Pitanje života grada na rijeci, s rijekom i oko nje zaokuplja pozornost urbanističke struke već desetljećima. To je pitanje obilježilo stručni i stvaralački život urbanista i arhitekta Zorana Hebara. Toj temi posvećena je i njegova nova knjiga”, navodi se u obrazloženju Ocjenjivačkog suda o dodjeli Medalje Hrvatske komore arhitekata za urbanizam arhitektu Zoranu Hebaru.
“Tu veliku zagrebačku temu nije moguće u potpunosti iscrpiti u ovako skraćenom formatu i predstaviti je podjednako detaljno u svim bitnim aspektima – ekološkom, hidrotehničkom, energetskom, infrastrukturnom i mnogim drugim. Zoran Hebar u knjizi jasno iznosi stavove o nizu akutnih pitanja, sumirajući svoju poziciju u snažnom stavu i rečenici: ‘Savi ne treba nametati tehnička rješenja, treba ih prilagoditi obilježjima rijeke'”, rekao je predsjednik Ocjenivačkog suda, akademik Nikola Bašić.
>>Idis Turato: Arhitekti ne mogu preživjeti na tržištu ako nisu menadžeri
Kako sakupljeni radovi svjedoče, takva promišljanja proizlaze iz autorova krajnje odgovornog i profesionalnog odnosa prema urbanizmu te njegove odgovornosti za održivost i očuvanje okolišnih vrijednosti, dodao je akademik Bašić.
MMSU – kompatibilnost suvremene muzejske namjene i povijesne tvorničke građevine
“U zemlji s brojnim i vrijednim graditeljskim naslijeđem često postavlja pitanje opravdanosti novoga građenja, barem u slučajevima gdje novi sadržaj može biti s dobitkom udomljen u vrijedne slojeve izgrađene baštine. Slučaj Muzeja moderne i suvrememe umjetnosti (MMSU), koji nastaje u bivšoj tvorničkoj zgradi, zaslužuje posebnu pažnju i podršku struke”, navodi Ocjenjivački sud u obrazloženju o dodjeli Medalje za konceptualni pothvat.
“Uvidjevši kompatibilnost suvremene muzejske namjene i konkretne povijesne tvorničke građevine, kao i veliki potencijal njihova sjedinjenja, riječki MMSU smješta se u zgradu nekadašnjega tvorničkog sklopa. Vrijedna, no zapuštena, s nizom građevnih problema i izazova, od zgrade se pritom očekuje da svoje nove muzejske sadržaje udomi što brže. Arhitekt stoga nužno bira učinkovitost i održivost i domišlja koncept preobrazbe koji uz minimalne, ali promišljene tehničke zahvate omogućuje i funkcioniranje novoga sadržaja u dijelu zgrade“, dodatno je obrazložio odluku o dodjeli nagrade Dinku Peračiću akademik Nikola Bašić.
Dinko Peračić je za projekt MMSU-a u Rijeci dobio i nagradu “Bernardo Bernardi” Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja.
Članovi Ocjenjivačkog suda uz akedika Bašića bili su Tomislav Ćurković, dipl. ing. arh., redoviti prof. Ante Kuzmanić, dipl. ing. arh., akademik Mladen Obad Šćitaroci, dipl. ing. arh. i prof. dr. sc. Karin Šerman, dipl. ing. arh.
Nagrade Hrvatske komore arhitekata dodijeljene su na svečanosti u okviru godišnje strukovne konferencije HKA, Dani arhitekata 2.0. Trodnevna konferencija sa 400-tinjak sudionika, održava se u hotelu Lone u Rovinju i okuplja brojna ugledna imena iz svijeta arhitekture, navodi se u priopćenju HKA.
