U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježen dolazak 6,8 milijuna turista, što je 41 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, te 47,5 milijuna noćenja što je 53 posto lanjskog prometa, rekla je ministrica turizma Nikolina Brnjac u petak na konferenciji za novinare.
Promatramo li samo srpanj i kolovoz, zabilježeno je 5,2 milijuna dolazaka što je 54 posto razine prometa zabilježenog u istom razdoblju prethodne godine 2019. godine. Registrirano je pak 39,8 milijuna noćenja, što je 62 posto zabilježenih u istom lanjskom razdoblju.
Najbolji rezultat u usporedbi s prošlom sezonom (srpanj i kolovoz) ostvario je nautički charter sa 70 posto noćenja (1,07 mil. noćenja) i 68 posto dolazaka (148.857) u usporedbi s prošlom godinom.
Slijede objekti u domaćinstvima i ina OPG-ovima sa 66 posto noćenja (17,97 mil.) i 58 posto dolazaka (2,5 mil.), kampovi s 57 posto noćenja (6,64 mil.) i 55 posto dolazaka (876.171) te ostali ugostiteljski objekti za smještaj s 56 posto noćenja (2,42 mil.) i 48 posto dolazaka (418.231).
Najveći pad bilježe hoteli koji su ove sezone ostvarili 44 posto noćenja (4,39 mil.) i 41 posto lanjskih dolazaka (925.118). Pokazalo se da je kvaliteta smještaja izuzetno bitan faktor te da su hoteli više kvalitete bili bolje popunjeni.
Kvalitetniji hoteli i kampovi puniji
“Hotelski sektor je u osam mjeseci ostvario 30,45 posto noćenja u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su hoteli s četiri zvjezdice bili 10 posto puniji od prosjeka. Gosti i u kriznim vremenima preferiraju kvalitetu i spremni su odmor u kvalitetnim hotelima platiti više”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) koja okuplja Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Kamping udruženje Hrvatske te vodeće turističke kompanije koje posluju u Hrvatskoj.
Dodao je kako su Hrvatska udruga turizma i Udruga poslodavaca u turizmu proveli neslužbenu, ali indikativnu anketu prema kojoj su financijski rezultati u hotelijerstvu između 5 i 15 posto lošiji od fizičkih pokazatelja.
Kampovi su pak u prvih osam mjeseci na 48,5 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu, a financijski učinak je na razini fizičkih pokazatelja. Kao i u segmentu hotelskog smještaja najuspješniji su bili oni najkvalitetniji, kampovi s pet zvjezdica, rekao je Ostojić. “No, takvih nemamo puno i to nisu velike brojke, ali rezultati su dobra indikacija za budući smjer razvoja.”
Kongresni turizam se budi u novom formatu
Kongresni turizam počeo se buditi, ali u promijenjenom, digitalnom formatu. Poneki kongresi i konferencije organiziraju se u mješovitom formatu: dio sudionika prisutan je uživo uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a dio sudjeluje preko digitalnih platformi.
“Mislim da je to u ovoj situaciji optimalni format. Kongresi su se počeli buditi, ali to će biti daleko od onoga što je bilo prošle godine. Najveći dio kongresa koji je bio prebačen na jesen neće se održati. Manji dio će se održati u nekom drugom formatu”, objasnio je direktor HUT-a.
“S postignutim rezultatima smo zadovoljni, ali treba jasno reći da bez vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti preživljavanje ove zime ne bi bilo moguće. Djelatnici su iskoristili godišnje odmore i nema prostora za preraspodjelu radnog vremena. Bez Vladinih mjere ne bismo mogli spremno dočekati sljedeću sezonu. One su na snazi do 31. prosinca, ali mislim da je to tehničko pitanje zbog proračunskog okvira”, poručio je Ostojić.
Nautički sektor se potvrdio
Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, očekuje da će hrvatske marine sa zadnjim danima kolovoza i početkom rujna podići svoju izvedbu na 80 do 95 posto lanjskog prometa, uz žaljenje da rezultat neće biti još bolji.
“Nautički segment kroz marine i charter sudjeluje u ukupnom turističkom prometu vodu s oko 770 milijuna eura. Zbog gubitka bookinga u rujnu i dobrom dijelu listopada charter će izgubiti 150 milijuna eura, što je previsoka cijena za ono što smo dobili popuštanjem nekih epidemioloških mjera. Ali to je škola iz koje bismo za iduću godinu trebali nešto naučiti”, rekao je Lisjak.
“No”, dodao je, “to što smo se pokazali dobrim ove godine ne znači da nam ne treba pomoći kako bismo bili još bolji. Ne zato što nam pomoć treba da se održimo, nego zato što nemamo za eventualne investicije koje su, kako je rekao kolega Ostojić, potrebne u svim turističkim sektorima pa tako i u marinama, kako bismo osigurali kvalitetu koja se sve više prepoznaje”.
Lisjak je naglasio kako nautički sektor pozdravlja što je konačno priznat kao dio turističkog sektora. “To će nam omogućiti da apliciramo za sredstva za koja do sada nismo mogli dok smo bili svrstani u sport, rekreaciju i zabavu.”
Ministrica Brnjac rekla je pak kako je Vlada prepoznala nautički sektor kao važan segment te da je otvaranjem granica omogućila dolazak nautičarima. “Mi i sada imamo oko 300 megajahti u hrvatskim vodama.”
“Urbani” iznajmljivači i turističke agencije pred kolapsom
Marthina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK, istaknula je kako i iznajmljivači na sjevernom Jadranu mogu biti zadovoljni popunjenošću, no oni na srednjem i južnom Jadranu baš i ne. Iznimka su otoci i objekti visoke kategorije koji su bili su pristojno popunjeni i u srednjoj i južnoj Dalmaciji. “U urbanim područjima popunjenost je katastrofalna i iznajmljivači su velikim problemima”, upozorila je.
U najtežoj situaciji je sektor turističkih agencija koji ove godine bilježi rezultate daleko ispod prosjeka.
>>Potpore mikropoduzetnicima i ugroženim djelatnostima produžene do 31. prosinca
>>Paket od 63 mjere za ublažavanje ekonomskih posljedica koronavirusa
“Najveći broj pristiglih gostiju mi nismo osjetili”, rekao je Tomislav Fain, predsjednik Udruge putničkih agencija. “Većina turističkih agencija ostala je gotovo bez prihoda: agencije koje rade grupne ture, agencije specijalizirane za kongresni turizam… Relativno zadovoljne mogu biti agencije specijalizirane za privatni smještaj, za najam vila. Prema posljednjoj anketi koju smo radili unutar udruge, zaključno s 15. kolovozom, imamo kumulativni pad prihoda od 81 posto, a prema projekcijama bi pad do kraja godine mogao dosegnuti 88 posto.”
Fain se također osvrnuo na Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta: “Naš djelatnici su naše bogatstvo. Oni nas pokreću, bez njih ne bismo mogli raditi ni pripremati se. Vjerojatno ste svi svjesni kako je to pripremati se za sezonu, a ne znati hoćete li ostati na svom radnom mjestu i do kada. S novim mjerama stekli smo sigurnost da možemo nastaviti raditi i pripremati se za iduću sezonu koja će doći brzo”.
Najviše Nijemaca i Slovenaca, Poljaci ugodno iznenadili
Promatramo li stope realizacije broja dolazaka i noćenja po tržištima, naša najznačajnija tržišta ove sezone bila su Njemačka, Slovenija, Poljska, Češka i Austrija, te naravno domaće tržište.
“To je potvrda da se na vrijeme krenulo s pripremom za turističku sezonu, da je Hrvatska turistička zajednica na vrijeme odradila promidžbene aktivnosti, pogotovo one vezane uz autodestinacije. Po brojkama smo na 96 posto poljskih turista iz prošle godine, njemačkih je više od 86 posto, kao i slovenskih”, istaknula je ministrica Brnjac.
Više od 60 posto turista u usporedbi s prošlom godinom stiglo nam je također iz Švicarske, Ukrajine, Rumunjske i Srbije, no riječ je o nešto manjim brojama u apsolutnim iznosima.
Po broju ostvarenih noćenja prednjači Istarska županija, a slijede Primorsko-goranska I Splitsko-dalmatinska županija.
“Po realizaciji u srpnju i kolovozu prema klasterima najuspješniji su zadarski, kvarnerski, šibenski i splitski klaster, dok najmanju stopu realizacije imaju Zagreb i dubrovački klaster koji su vezani isključivo na zračni promet”, rekla je Brnjac.
Na Viru u dva mjeseca 1,5 milijuna noćenja
Po ukupnom broju noćenja u srpnju i kolovozu vodeća destinacija je Vir (1,49 mil. Noćenja), a slijede Rovinj (1,28 mil.), Medulin (1,12 mil.), Crikvenica (1,02 mil.). Poreč (1,01 mil.), Novalja (998.182), Mali Lošinj (958.526), Umag (952.302), Rab (708.507), i Zadar (677.307).
Po broju noćenja u hotelskom smještaju prednjače Poreč (361.619) i Rovinj (306.581). Više od dvjesto tisuća hotelskih noćenja u srpnju I kolovozu imali su još samo Dubrovnik i Umag.
Najviše noćenja u kampovima u špici sezone imao je Rovinj (561.101), a slijede ga Funtana (436.013) i Tar (435.857). Više od tristo tisuća noćenja kampera registrirano je u Vrsaru, Medulinu i Malom Lošinju, što pokazuje apsolutnu dominaciju istarskih kampova. Među deset vodećih kamperskih destinacija su još Novalja, Cres, Umag i Krk. Dakle, najjužnija među njima je Novalja na Pagu.
Među destinacijama obiteljskog smještaja vodeća je Crikvenica s 533..547 noćenja u srpnju i kolovozu. Slijede Rab i Medulin s više od 450 tisuća noćenja, te Makarska I Novalja s gotovo 400 tisuća. U deset vodećih su još Split, Vir, Omiš, Poreč i Zadar s više od 360 tisuća noćenja.
Spomenimo i to da je u nekomercijalnom smještaju (vikendice) u srpnju i kolovozu u Hrvatskoj evidentirano 7,27 milijuna noćenja (83 posto lanjskog prometa) i 311.696 dolazaka (97 posto lanjskog prometa).
Financijske pokazatelje saznat ćemo tek iduće godine
“U usporedbi s drugim mediteranskim zemljama Hrvatska je relativno uspješna s 50 posto ostvarenog prometa u odnosu na prethodnu godinu”, istaknula je ministrica turizma Nikolina Brnjac. Španjolska je na 25 posto, Portugal na 17 posto, Turska na 14, Cipar na 12 posto, a Bugarska je pak na 34 posto.
No, za financijske rezultate treba čekati kraj godine, poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, koji se nada dodatnom turističkom prometu u prosincu, tijekom Adventa. “Bilo bi”, kaže, “ neodgovorno sada špekulirati o brojkama”.
Staničić je podsjetio na kampanje koje je HTZ vodio za ovu sezonu. Prvo je u rano proljeće pokrenuta kampanja na društvenim mrežama kojom se (uspješno) nastojala zadržati vidljivost na bitnim tržištima. Nakon otvaranje granica slijedila je kampanja u kojoj je Hrvatska predstavljena kao dobro pripremljena i sigurna destinacija. Posebna kampanja bila je usmjerna na tržišta s kojih u tom trenutku gotovo da nije bilo moguće doći u Hrvatsku zbog ograničenja u zračnom prometu.
Pohvalio se direktor HTZ-a dobrom suradnjom s Googleom i putničkim platformama te dovođenjem studijskih grupa novinara u Hrvatsku kako bi ih se na licu mjesta uvjerilo da smo dobro pripremljeni i da imamo kvalitetnu ponudu.
“Bili smo svjedoci i nekih negativnih kampanja. U tom smislu smo imali pojačane marketinške aktivnosti na određenim tržištima kako bismo amortizirali te negativne napise”, rekao je Staničić.
Kampanja zahvalnosti i Tjedan odmora vrijedan
U posezoni, najavio je, kreće kampanja na društvenim mrežama kojom ćemo se zahvaliti gostima na boravku u Hrvatskoj. Cilj je povećati vidljivost Hrvatske u vrijeme kada se zbog pandemije više ne putuje često.
Za domaće tržište na svim komunikacijskim kanalima kreće kampanja “Tjedan odmora vrijedan” kojom se želi potaknuti hrvatske građane na turistička putovanja unutar vlastite zemlje u razdoblju u kojem u zemlji boravi manji broj stranih turista.
“Domaći turisti su ove godine bili najbrojniji iza Nijemaca. Udio domaćih gostiju premašio je 20 posto. To je posljedica situacije u kojoj se nalazimo, ali i kampanja koje smo provodili na domaćem tržištu. Želimo potaknuti domaći turizam u predsezoni i posezoni kroz akcije poput “Tjedan odmora vrijedan”, ali krenuli smo u još neke projekte s partnerima gdje smo prepoznali s jedne strane potencijal malog i mikropoduzetništva u sferi turističke ponude, odnosno malih investicijskih poduzetničkih pothvata, i s druge strane, u ovim okolnostima iznimno važan, potencijal domaćeg tržišta.”, rekla je ministrica Brnjac. Dodala je kako se i dalje radi na projektu Cro kartice.
>>Cro kartica bi u prvoj godini trebala povećati promet za 800 mil. kn
I dalje će se nastaviti s ciljanim promotivnim kampanjama u kojima će se isticati Hrvatska kao sigurna turistička destinacija na Mediteranu
“Važno je dobro se pripremiti jer će i sljedeće godine naglasak biti na sigurnosti u doba pandemije. Orijentirat ćemo se na glavna emitivna tržišta u okruženju, ali nećemo zanemariti ni ostala značajna tržišta pout Skandinavije ili Ujedinjenog Kraljevstva, uz naglasak na normalizaciji zračnog prometa, čemu se svi nadamo”, najavio je Staničić. Dodao je kako će sve kampanje biti prilagođene trenutačnoj epidemiološkoj situaciji, posebno one za nautički ili zdravstveni turizam.
“Bit ćemo fleksibilni i osigurat ćemo budžet za ad hoc kampanje”, poručio je direktor HTZ-a.
Last minute i auto-gosti za iduću godinu
Na pitanje o idućoj turističkoj sezoni Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, odgovorio je kako je na takvo pitanje nemoguće odgovoriti.
“Toliko je nepoznanica i rizika. Mislim da će značajni dio programa činiti last minute aktivnosti pa će se tako pripremati i hotelske kuće, Moramo biti spremni na sve situacije, a ova sezona pokazala je da i last minute može proizvesti relativno dobre rezultate i za pružatelja usluga i za gosta.
Što se tiče komunikacije s tržištem, sasvim je izvjesno da će i iduća godina biti godina autodestinacija. Svi se nadamo da ćemo u nekoliko sljedećih mjeseci dobiti cjepivo, lijek ili neko treće rješenje. Na nama je dodatno pripremimo naše objekte i djelatnike na poštivanje svih epidemioloških mjera kako bismo bili spremni za razvoj situacije. Mislim da ćemo na nacionalnoj razini za pojedine vrste smještajnih objekata pokrenuti inicijativu da se utvrde jasno definirani i precizni sigurnosni standardi koje ćemo komunicirati prema potencijalnim gostima”, zaključio je Ostojić.
