Glumica Matea Elezović Brdar i pisac Matko Elezović osnovali su 2012. godine neovisno kazalište Hit teatar. Njihov osnovni cilj bio je donijeti hrvatskoj publici kvalitetne i edukativne predstave koje će osvojiti srca gledatelja. Ime su odabrali s namjerom da svaka njihova predstava postane hit među publikom, i čini se, dvanaest godina kasnije, da su u tome uspjeli.
Danas je iza Hit teatra osam premijernih naslova, a deveti projekt je u pripremi. Izveli su više od tisuću predstava i koncerata. Poseban uspjeh postigli su s komedijama. Kažu kako je humor uvijek u trendu jer je ljudima smijeh bijeg od svakodnevnih briga. Tako su predstave poput “Metode za brak” i “Udavača” izvedene preko stotinu puta.
“Metoda za brak” je duhovita priča o bračnom paru koji, suočen s krizom, potraži pomoć bračne savjetnice. Publika se prepoznaje u tipičnim muško-ženskim odnosima koji prikazani na sceni, dovode do salvi smijeha. Tekst je autorski projekt Zlatana Zuhrića Zuhre, Petre Težak i Matee Elezović Brdar. “Udavače” su pak satirična komedija koja na šaljiv način preispituje razloge zbog kojih ljudi danas ulaze u brak. Režiju potpisuje Mario Kovač, a tekst je Matka Elezovića.
Ove jeseni predstava Hit teatra “Julijin balkon”, također autorski projekt, prema ideji Matee Elezović Brdar, Ane Vilenice i Mladena Kovačića, slavi 50. izvedbu.
Obiteljski teatar
Ako vam se čini da se prezime Elezović često ponavlja, u pravu ste. Ovo je kazalište jedinstveno i po tome što je to i obiteljski teatar. Matko je jedan od najizvođenijih hrvatskih komediografa, a Matea je njegova kći koju je, uz sina Matka također glumca, dobio u braku s, nećete vjerovati, glumicom Jadrankom Elezović. Matko i Jadranka zaljubili su se još 1979. kada je on organizirao turneju za Glumačku družinu Histrioni, a ona je glumila u jednoj od predstava.
Kao umjetnička voditeljica Hit teatra Matea Elezović Brdar igra ključnu ulogu u vođenju i razvoju kazališta. Suautorski potpisuje brojne predstave, a osim kreativnog doprinosa, vodi računa i o produkciji, što uključuje organizaciju, logistiku izvedbi i financiranje. Iako Hit teatar uživa povremenu podršku Ministarstva kulture i Grada Zagreba, Matea ističe da ta podrška nije uvijek dovoljna.
Financijski izazovi
“Publika nas cijeni, ali koliko nas cijene oni koji bi zaista trebali – vidi se po sufinanciranju”, kaže Matea pitajući se kako je moguće da se pozamašni iznosi utroše u predstave koje vidi šačica ljudi, dok etablirane kazališne trupe dobiju sitniš?
“Privatna kazališta egzistiraju jer su se naučila snalaziti, ali uvjeti za rad nisu adekvatni. Problem s prostorom za održavanje predstava nemamo, ali imamo problem s prostorom za probe. Kako često gostujemo primjećujemo i razlike od mjesta do mjesta. Negdje su dvorane derutne, a negdje izgledaju impresivno. To ovisi o odnosu nadređenih i financija. No, jedna je stvar svugdje zajednička – ljudi su željni predstava i umjetnosti“, konstatira Matea.
Dobar glas daleko se čuje
Kad govori o trenutačnoj situaciji s publikom Matea je optimistična i ističe kako je došlo “neko lijepo doba za teatar, jer publiku čine i stariji, ali i mladi kojih je sve više”. Dodaje kako se dobar glas o kvalitetnoj predstavi uvijek pročuje i tada nije potrebna prevelika reklama. Ipak, priznaje da nisu toliko inovativni po pitanju promocije poput nekih drugih kazališta koja maksimalno iskorištavaju potencijal društvenih mreža.
No, napominje kako znaju surađivati s tvrtkama koje naručuju predstave kao poklon svojim zaposlenicima, čime dodatno šire doseg prema publici.
Sve svoje projekte rade samostalno, iako rado gostuju po drugim kazalištima i otvoreni su za suradnje, kako pisaca tako i redatelja, glumaca, kostimografa. “Još uvijek nismo radili nikakvu koprodukciju”, objašnjava Matea.
“Do sada je predstave pisao Matko Elezović ili ja u koautorstvu sa svojim kolegama. Postoje pravila i zakoni, zna se za koga se ne plaćaju prava, za koga da i koji su to iznosi i tantijemi. Živući autor sam sebi određuje cijenu, a na kazalištu je da se dogovori”, pojašnjava.
Edukativne predstave za djecu
Osim humorističnih predstava za odrasle, Hit teatar posvećuje posebnu pažnju i edukativnim sadržajima za djecu.
“Avanture luka poriluka”, predstava za djecu vrtićke i školske dobi, bavi se temom suzbijanja pretilosti i promicanjem zdrave prehrane. Ova predstava dobila je posebnu preporuku Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba za izvođenje u vrtićima i školama.
Predstava “Čarobni podrum” govori pak o bulingu, zlostavljanju i razlikama u društvu. Potiče prijateljstvo i toleranciju, te promiče prave vrijednosti na djeci primjeren način.
Poticaji mašti i učenju
Uz angažman u kazalištu, Matea je 2021. pokrenula projekt “Moja e-bajkovnica”, koji potiče maštu kod predškolske djece kroz online bajke i zabavno-edukativne priče koje se mogu i slušati i čitati. Za djecu od 3 do 6 godina na raspolaganju je 8 priča, a za djecu od 7 do 11 godina 5 priča. Uglavnom su to priče Matka Elezovića i klasične bajke Hansa Christiana Andersena u novom ruhu.
Također, uz Ivanu Sertić, Matea je koautorica interaktivne slikovnice “Tko je bio Krapinko?” koja najmlađima približava život krapinskog pračovjeka.
Aktivno rade na planovima za budućnost. “Zauzeti smo gostovanjima u idućih nekoliko mjeseci”, ističe Matea i dodaje kako nakon Nove Godine kreću s pripremom novog projekta.
Matea uz smijeh daje savjet svima koji bi danas željeli pokrenuti vlastito privatno kazalište: “Još se stignete predomisliti”. No, unatoč izazovima s financiranjem i nedostatkom adekvatnih uvjeta za rad, naglašava da ih ti problemi ne obeshrabruju. “Hrabro koračamo naprijed, polako, ali sigurno. Svjetlo na kraju tunela se nazire i to nas gura dalje”, poručila je Matea.
Smatramo da upravo ta posvećenost osigurava nastavak uspjeha ovog kazališta. Njihova vizija nije samo održati se na sceni, već i dalje rasti, stvarati nove projekte, te donositi radost publici. Vjerujemo da je najbolje tek pred njima.
#Privatnakazališta br. 3
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Privatna kazališta sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
