Od ponedjeljka počinju raditi ugostiteljski objekti. Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo moći će raditi od 6 do 23 sata, a ugostitelji će, osim na terasama, moći usluživati goste i u zatvorenim prostorima, uz poštivanje strogih epidemioloških mjera. Ključna preporuka je da se osigura udaljenost od 1,5 metara između stolova odnosno skupina gostiju.
“Imamo izvanredne uvjete za početak rada i prezadovoljni smo s tim. Ljudima ćemo još detaljno pojasniti ako bude potrebno. Želim naglasiti da se udaljenost od metar i pol odnosi na regularno poslovanje kada za stolom sjede jedna do dvije osobe, ali čim je veća skupina razmak među skupinama je najmanje 1,5 metara, što znači da najbliži čovjek mora biti udaljen 1,5 metara od druge skupine”, rekao je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, gostujući u emisiji U mreži prvog na Hrvatskom radiju.
“Omogućeno ja da ljudi rade ako se poštuje razmak u zatvorenom prostoru. Ekonomija mora ići dalje, ali moramo uvijek imati na umu zašto smo uvodili sve ove mjere ograničenja da je virus još uvijek među nama”, poručila je načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Maja Grba Buljević u istoj emisiji.
Obavezna promjena stolnjaka
Ugostiteljske udruge prvo su svoj prijedlog usuglasile međusobno, a zatim s Ministarstvom turizma. Nakon toga su predložene Nacionalnom kriznom stožeru koji ih je prihvatio.
“Insistirali smo da mogu raditi i vanjski i unutarnji prostori, da nema nikakvih tehničkih ulaganja osim u higijenu i dezinfekciju te da radno vrijeme bude od 6 do 23 sata”, rekao je pak predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić za televiziju N1. Ističe i da je dogovoren minimalan razmak od 1,5 metara umjesto dva metra kako se isprva govorilo.
Smatra da preporuku o fizičkoj udaljenosti neće biti teško provoditi u praksi.
“Ne vidim u tome veliki problem. Na žalost, nećemo ni imati puno gostiju ako se granice ne otvore i ako se ne popravi epidemiološka situacija u okolnim zemljama.”
Što se ostalih mjera tiče, Smolić kaže da su većinu mjera sami predložili. Na primjer, da se ništa ne stavlja na stol prije nego što gost dođe, da se obavezno nakon svakog gosta promijene stolnjaci i dezinficiraju stol, stolice i ostale površine, da jelovnici budu plastificirani i istaknuti kraj ulaza ili na nekom drugom vidljivom mjestu…
Zabranjene grickalice i zadržavanje na šanku
Zabranjeno je posluživanje grickalica u zdjeicama po stolovima. Na stolovima se ne smiju ostavljati ni posudice sa začinima, uljem i octom. Za svaku skupinu gostiju treba donijeti nove, prethodno oprane i dezinficirane posudice.
Za šankom je moguće preuzeti hranu ili napitak, ali bez zadržavanja.
Preporuka jei da se potiče beskontaktno plaćanje bankovnim karticama, da se ne koriste klimatizacijski uređaji i da se prostor redovito provjetrava.
“Mi smo svjesni da moramo više pažnje posvetiti higijeni zbog nas, zbog naših djelatnika i gostiju. O tome će ovisiti naša budućnost, hoćemo li nastaviti raditi ili ne”, poručuje Smolić.
Priča o pleksiglasima koja je kružila među ugostiteljima je potekla iz njihovih krugova, tvrdi Smolić.
“Ona nije potekla iz službenih izvora, ni iz Ministarstva, ni iz Stožera, niti od cehovskih udruga. No, zbog toga smo prilikom predlaganja mjera naglasili da si, uz sve što nam se dogodilo, ne možemo priuštiti dodatna velika ulaganja.”
“Uostalom”, dodaje, “mi smo uvijek imali stroga higijenska pravila i sanitarne odredbe, stroža od mnogih europskih država, tako da smo 80 posto preporučenih higijenskih mjera već primjenjivali”.
Podjela na timove
Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, rekao je na Hrvatskom radiju kako ima još nekih sitnica koje treba “popeglati”, poput organizacije svadbi: “Svadbe se mogu organizirati na otvorenom uz poštivanje svih epidemioloških mjera tako da šator bude otvoren na sve četiri strane, bez grupiranja ljudi, uz zapakirane porcije. Razradit ćemo detaljan prijedlog i vidjet ćemo u kojem će to smjeru ići”.
Dodao je kako se to se može primjenjivati i na domjenke tvrtki i slična događanja. “Možemo posao organizirati i tako da se više okrenemo cateringu. Možemo organizirati događanja u parkovima i drugim otvorenim prostorima koji zadovoljavaju epidemiološke mjere.”
Najavio je, također, kako ugostitelji razmatraju podjelu u A i B tim. Jedan tim radio bi cijeli dan, a idući bi dan bio slobodan. Tako bi se zadržao fond od 40 radnih sati, a timovi se ne bi križali. Ako dođe do zaraze, ona bi ostala unutar jednog tima. Nakon radnog dana se sve dezinficira, posebno površine preko kojih bi se mogla širiti zaraza, tako da prostor dočekao jutarnji tim uredan.
Joso Smolić smatra kako će inspektori u ponedjeljak izaći na teren, ali da neće biti zatvaranja zbog tehničkih stvari. “Naglasak će biti na upozorenju, edukaciji, kako bi se greška ispravila. S glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem smo o tome razgovarali još prošle godine kada je stupio na funkciju. On je to i obećao na panelu na Kongresu ugostitelja u Solarisu.”
Tko će otvoriti lokale
Na pitanje hoće li svi ugostitelji u ponedjeljak otvoriti lokale, Medak odgovara kako je za sada stav da svi otvore, iako je u Zagrebu dosta ugostiteljskih objekata oštećeno u potresu.
“Vjerujemo da će većina ugostitelja na moru pokušati otvoriti, iako su mnogi najavili da neće. Mi se financiramo sami i mnogi od nas nemaju novaca da bi mogli raditi u ovakvim uvjetima. Dio nas će pokušati raditi mjesec dana kako bi vidio isplati li se ili ne raditi”, kaže Medak.
Smolić pak kaže kako preporučene mjere neće biti razlog da ugostitelji ne otvore lokale, “ali svi ćemo dobro razmisliti isplati li nam se otvoriti”.
“Oni koji su bili fokusirani na turiste i goste iz drugih zemalja bit će u problemima i jako će dobro vagati isplati li im se otvoriti sada ili tek u lipnju kada ćemo znati hoće li se granice otvoriti i kako će biti organiziran dolazak gostiju.”
Vladine mjere pomogle su ugostiteljima i turističkim djelatnicima u ova tri mjeseca da zadrže djelatnike i očuvaju likvidnost, kaže Smolić.
“Ali od 1. lipnja suočit ćemo s opet s našim problemima u punoj snazi. To je naša realnost. Očekujemo od vlade, banaka i lizing društava da nam omoguće moratorij na otplate i kamate od godinu dana, inače ćemo se naći u velikim problemima. Prošlih godina prosječna godišnja ulaganja u turizam i ugostiteljstvo iznosila su milijardu eura. Ako se to ne sanira s moratorijem, pitanje je koliko će nas preživjeti i dočekati 2022. godinu koja će, nadamo se, biti kao 2019.”, završna je poruka Jose Smolića, predsjednika Ceha ugostitelja HOK-a.
