Agencija Fitch potvrdila je kreditni rejting Hrvatske BBB i pozitivne izglede. Fitch procjenjuje da će oporavak turizma poduprijeti gospodarstvo u razdoblju manjeg izvoza, dok će ulazak u eurozonu ublažiti rizike financiranja. Također, Fitch je snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini s 4,4 na 3,3 posto. Jedan od razloga je naglo usporavanje potrošnje kućanstava zbog visoke inflacije, ali i visoka poredbena osnovica iz prošle godine u kojoj se gospodarstvo počelo oporavljati od pandemijske krize.
Usporavanje aktivnosti ključnih trgovinskih partnera, posebno onih iz eurozone, utjecat će na izvoz, ali oporavak turizma trebao bi se nastaviti, s obzirom na strukturne prednosti Hrvatske, procjenjuju u Fitchu. U 2023. rast bi blago trebao ubrzati, na 3,7 posto, pod uvjetom da vanjski rizici oslabe, a ulaganja se ubrzaju, uz ključnu ulogu programa EU-a.
Hrvatska je manje izložena nepovoljnim makroekonomskim posljedicama rata u Ukrajini od ostalih zemalja u regiji, uz vrlo ograničene izravne veze s Rusijom i Ukrajinom koje se očituju u udjelu izvoza u te dvije zemlje od samo 1,5 posto i udjelu ulaganja i turizma od jedan posto.
Udio uvoza energije blizu je europskog prosjeka i iznosi 56 posto, ali Hrvatska je ulagala u proširenje izvora nabave, otvorivši prošle godine terminal za ukapljeni plin, što joj omogućuje da svede izloženost ruskom plinu na nulu, smatraju u Fitchu. No, izloženost višim troškovima energije i potencijalnim novim poremećajima u nabavnim lancima i dalje je visoka, napominju.
Proračunski manjak i dug
Hrvatski proračunski manjak u 2021. snažno je smanjen, na 2,9 posto BDP-a, zahvaljujući solidnom rastu prihoda i suzdržanoj potrošnji, navodi agencija uz sniženu procjenu proračunskog manjka iz studenoga prošle godine za 1,4 postotna boda. U 2022. manjak bi trebao ostati gotovo nepromijenjen, budući da će protuteža nastavljenom snažnom rastu prihoda vjerojatno biti kontinuirani zahtjevi za većom potrošnjom kako bi se obuzdala visoka inflacija. Fitch procjenjuje da bi u 2023. manjak trebao pasti na 1,9 posto.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se prošle godine na 79,8 posto zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj poziciji i snažnom gospodarskom rastu. U ovoj godini trebao bi se spustiti na 75,5 posto, a u 2023. na 72,6 posto, prognoziraju u Fitchu.
U idućih pet godina javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se smanjivati u prosjeku za tri postotna boda godišnje, što bi značilo ispunjavanje kriterija konvergentnosti, unatoč tomu što bi se zadržao iznad 60 posto, najviše dopuštene razine u EU-u.
Troškovi financiranja umjereno će rasti, prateći globalne trendove, ali postupak uvođenja eura i dobro upravljanje dugom smanjuju rizike. Hrvatska je ispunila sve kriterije strukturnih reformi i trenutno ispunjava većinu kriterija konvergentnosti, uz izuzetak stabilnosti cijena, s obzirom na jačanje inflacije koja je u ožujku dosegnula 7,3 posto. No inflacija je ojačala u svim zemljama EU-a i u Fitchu procjenjuju da će Unija iskoristiti fleksibilnost koju kriteriji nude i u srpnju vjerojatno odobriti ulazak Hrvatske u eurozonu.
Pozitivni izgledi temelje se na očekivanom ulasku u eurozonu
Pozitivni izgledi odražavaju očekivanja da će Hrvatska biti u poziciji da uđe u eurozonu u siječnju iduće godine, navodi se u izvješću. Ako Hrvatska ove godine ne ispuni kriterij inflacije, pristup eurozoni biti odgođen za najviše godinu dana, s ozbirom na to da je na razini EU-a jasno obećano da će postupak biti ubrzan, procjenjuje Agencija.
“Naša zadnja procjena prosječne stope inflacije za cijelu godinu je 7,8 posto. S obzirom na to da smo u prva tri mjeseca imali smo 6,3 posto, vrlo jednostavna matematike pokazuje da u ostatku godine, posebno u idućih nekoliko mjeseci, možemo očekivati nastaval ovog ubrzanja. Pričekajmo još neko vrijeme da Državni zavod za statistiku objavi podatke. No, ja smatram da ćemo taj kriterij ispuniti”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Hrvatski kreditni rejting mogao bi biti snižen ako ulazak u eurozonu bude znatno odgođen ili ako se javni dug u srednjoročnoj perspektivi ponovno poveća. Ministar Marić uvjeren je da se niti jedna od te dvije stvari neće dogoditi.
Rejting će pak podignuti ako Vijeće ministara gospodarstva EU-a potvrdi da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak eurozonu.
Poticaj bi bili i dokazi o poboljšanim izgledima za gospodarski rast u srednjoročnoj perspektivi, “primjerice kroz provedbu strukturnih reformi ili ulaganja predvođena EU-om, koji bi mogli dovesti do bržeg smanjenja javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u nego što se trenutno očekuje”.
