Do travnja iduće godine država planira prodati dionice ili udjele u 90 trgovačkih društava u kojima ima do 25 posto vlasništva. Na listi Centra za restrukturiranje i planiranje (CERP) je ukupno 357 takvih trgovačkih društava, što znači da će se inicirati prodaja četvrtine portfelja, piše Jutarnji list.
Prodaja udjela i dionica jedna je od mjera navedenih u akcijskom planu za ulazak u eurozonu odnosno Europski tečajni mehanizam 2. U obrazloženju Vlada navodi da će ta mjera “pomoći u privlačenju novih ulaganja i stvoriti preduvjete za snažniji rast produktivnosti”.
Prodaja putem javnih nadmetanja
Za manji broj trgovačkih društava čije dionice kotiraju na burzi CERP će dati nalog za prodaju, a za ostale će objaviti javne pozive za prodaju dionica odnosno udjela putem javnih nadmetanja koja će se održati u CERP-u.
Iz Ministarstva državne imovine potvrdili su Jutarnjem listu da je u tijeku analiza portfelja te da će se većina dionica ili udjela prodati putem javnog nadmetanja.
“U planu je objava najviše četiri javna poziva koji će biti objavljeni u dnevnom tisku te na internetskim stranicama CERP-a I Ministarstva državne imovine”, navodi se u odgovoru Ministarstva. Napominju također da navedene dvije institucije “imaju svu potrebnu logistiku za provedbu ovog zadatka u zadanim rokovima”.
Prema neslužbenim informacijama prvi javni poziv trebao bi biti objavljen ove jeseni. Očekuje se da će među njima poduzeća u kojima država ima male vlasničke udjele. Među takvim poduzećima je veliki broj turističkih i hotelijerskih tvrtki.
Prodaja usporena zbog slabog interesa investitora
Neke od njih Vlada je bezuspješno pokušavala prodati. U strategiji upravljanja državnom imovinom do 2025. godine koju je Vlada prihvatila u lipnju navodi se da je realizacija prodaje otežana zbog slabog interesa investitora, postojećih rezervacija (u 214 društva evidentirana je cjelokupna ili djelomična rezervacija), zbog prava prvokupa, zbog povećanja portfelja dobivanjem na upravljanje dionica kroz postupke predstečajne nagodbe te vraćanja u portfelj dionica zbog neplaćanja ili neispunjavanja ugovora.
Zapreka je bila i složena procedura prodaje koja je u međuvremenu pojednostavljena pa sada CERP može, na primjer, već nakon raspisivanja prvog poziva ulaziti u izravnu pogodbu s kupcima, što uključuje i zamjenu udjela. No, to ne znači pristajanje na nižu cijenu, tvrde u Ministarstvu državne imovine.
Država raspolaže i dionicama nekoliko tvrtki koje su izlistane na burzi. Među onima u kojima ima male udjele su Hrvatski Telekom (1,56%), Liburnia Riviera Hoteli (0,92%) i Imperial Riviera Rab (0,62%), Tvrtke u kojima država ima značajnije vlasničke uloge, a izlistane su na burzi – poput Podravke (15,5%), Croatia osiguranja (29,9%), Luke Rijeka (25%) ili Petrokemije (17.9%) – za sade se neće prodavati.
Poduzeća od posebnog državnog interesa
U Strategiji upravljanja državnom imovinom ističe se i briga za 39 poduzeća od posebnog državnog interesa. To bi trebalo značiti podizanje kriterija korporativnog upravljanja u tim poduzećima te jasnije kriterije za uvrštavanje poduzeća na listu poduzeća od posebnog državnog interesa. Kriteriji bi trebali biti definirani do travnja 2020. godine.
Nacionalnim programom reformi Vlada si je zadala da do prosinca donese odluku o obveznim treninzima za državne predstavnike u nadzornim i upravnim odborima kako bi “ojačala nadzor nad poslovanjem poduzeća u državnom vlasništvu kroz poboljšanje kompetencija nadzornih i revizijskih odbora”.
Poduzećima u državnom vlasništvu upravljaju nadležna ministarstva, a Ministarstvo državne imovina obavlja tehnički dio posla. Ubuduće bi ipak Ministarstvo državne imovine trebalo imati bolji uvid u poslovanje svih tvrtki u kojima je država vlasnik odnosno suvlasnik kako bi moglo reagirati u slučaju potrebe I kako se ”više nikada ne bi ponovio slučaj Uljanik”.
Sada Vlada najavljuje da će poduzeća u kojima je država suvlasnik morati dostavljati kvartalna financijska izvješća, godišnje te srednjoročne planove i izvještaje te ostale potrebne dokumente. CERP ili Ministarstvo državne imovine moći će definirati ciljeve koje očekuju od državnih poduzeća, a uprave bi snosile posljedice ako ih ne ispune.
