Raste razlika između godišnje stope inflacije u Hrvatskoj i eurozoni

Od travnja ove godine primjećuje se odmak godišnje stope rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj od one u euro području nakon gotovo cijelog desetljeća izrazito visoke usklađenosti

28
potrošačke cijene
[Image by Tumisu, please consider ☕ Thank you! ? from Pixabay]

Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena dosegnula povijesno visokih 12,1 posto, objavio je u petak, 15. srpnja Državni zavod za statistiku. U odnosu na svibanj potrošačke cijene su u prosjeku više za 1,1 posto. Prosječni rast potrošačkih cijena, tako je, u prvoj polovici ove 2022. iznosio 8,6 posto.

Iako rast i dalje predvode energija i hrana, primjetno je jačanje doprinosa ostalih sastavnica košarice potrošačkih dobara pa se temeljna stopa inflacije (koja isključuje cijene hrane i energije) u lipnju popela na 7,1% godišnje.

Divergencija rasta cijena u odnosu na eurozonu

Osim toga, od travnja ove godine primjećuje se odmak godišnje stope rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj od one u euro području nakon gotovo cijelog desetljeća izrazito visoke usklađenosti. Divergenciju i širenje spreada moguće je objasniti i u većem udjelu hrane i bezalkoholnih pića u potrošačkoj košarici koji u Hrvatskoj čini više od četvrtine (25,9%) dok je njihov udio u euro području 16,6%. A upravo hrana predvodi i uzrokuje ubrzanje inflatornih pritisaka.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prvoj polovici godine u prosjeku su bile više za 12,5 posto. Osim u kategoriji Transporta, rast cijena energije vidljiv je u kategorijama stanovanja, vode i električne energije koja je u prvih šest mjeseci doprinijela s 1,1 postotnim bodom ili 12,2 posto ukupnoj inflaciji. Međutim, treba biti svjestan da je Vlada svojim intervencijama spriječila snažniji rast ne samo naftnih derivata, već i troškova stanovanja (plin i električna energija). I dok energija i hrana zrcale kretanja na svjetskim robnim tržištima, rast ostalih sastavnica posljedica je rastućih troškova i prelijevanja snažnog rasta cijena pri proizvođačima na krajnje potrošača. Nadalje, jača pritisak i na rast cijena u sektoru usluga koje se suočava sa poraslom potražnjom nakon oporavaka od krize izazvane pandemijom COVID-19, ali i činjenicom da pojačana turistička potrošnja stvara pritiske na strani potražnje.

Doprinosi godišnjoj stopi inflacije u razdoblju sij. – lip.

Izvori: DZS, Raiffeisen istraživanja

Usporavanje, ali ne i pad cijena energije i hrane

Analitičari RBA očekuju kako će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju, dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti tek s približavanjem kraja godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, u RBA ne očekuju pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Stoga procjenjuju da će u 2022. Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u svojoj novijoj povijesti.

 

>>Građevinski materijal u prvih šest mjeseci ove godine poskupio 6,5%

>>U prvom polugodištu proizvođačke cijene industrije u prosjeku rasle 26,2%

>>HNB podigao procjenu gospodarskog rasta na 5,5 posto