Istraživanje: Financijska pismenost vs. financijska stabilnost

Na financijsku stabilnost osim samih prihoda, važnu ulogu ima i način upravljanja novcem, pokazuje istraživanje koje je provela agencija Improve

239
financijska pismenost

U slučaju da izgube glavni izvor prihoda, više od četvrtine hrvatskih građana 27 posto) troškove života bi mogli pokrivati najduže do mjesec dana, bez nekog od oblika posuđivanja novca. Dodatna trećina građana (32 posto) ne bi mogla u takvom scenariju izdržati dulje od par mjeseci, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija Improve, a donosi ga poslovniFM.

Zanimljivo je pogledati i stavove građana vezane uz problematiku dopuštenih minusa po tekućim računima, pri čemu iz agencije Improve naglašavaju da je istraživanje provedeno u lipnju 2021, dakle prije nego što se u javnosti pojavila široko postavljena tema i rasprava vezana oko dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućim računima.

Minus po tekućem računu koristi velik broj građana; koriste ga oni s nižim, ali i oni s najvišim prihodima, pa se može postaviti i pitanje u kojoj mjeri se ‘minusom’ pokrivaju nužne potrebe,  zbog nepostojanja sredstava za pokrivanje različitih troškova života, a koliko su to i ne baš nužni troškovi kojima želimo zadovoljiti svoje trenutne potrebe.

Minus po računu više koriste građani s većim prihodima

Prema istraživanju udjel građana koji za životne potrebe koristi minus po tekućem računu zapravo se povećava s povećanjem osobnih prihoda. Među onima s najnižim osobnim prihodima, do 3.500 kn, manje od trećine (29 posto) barem povremeno koristi minus po računu.

S povećanjem prihoda udio korisnika minusa po računu raste – tako je kod onih s primanjima od 3.500 do 5000 kn udjel građana s korištenjem minusa 45 posto, kod onih s primanjima od 5500 do 7000 kn iznosi 62 posto, dok je kod osoba s primanjima iznad 7.000 kn udjel korištenja minusa 63 posto.

Nadalje, više od prosjeka se na minus po računu oslanjaju obitelji sa školskom djecom, njih čak 57% posto te osobe srednje dobi, između 35 do 54 godine, kod kojih je više od polovice osoba, 54 posto, barem povremeno koristi minus.

U slučaju da izgube glavni izvor prihoda, više od četvrtine hrvatskih građana troškove života bi mogli pokrivati najduže do mjesec dana, bez nekog od oblika posuđivanja novca.

Podsjetimo i na podatke o dopuštenom i prešutnom prekoračenju po tekućim računima koje je nedavno objavila Hrvatska narodna banka: od otvorenih 2.593.929 tekućih računa na koje građani primaju redoviti priljev (plaću ili mirovinu), što je temelj za odobrenje prekoračenja, prekoračenje je odobreno po 1.827.992 računa, od toga 94.152 dopuštenih, a 1.733.840 prešutnih prekoračenja. Prosječna visina odobrenog prekoračenja je 10.558 kuna. Najniži prosjek odobrenog prekoračenja u nekoj banci iznosi 4.391 kn, a najviši 32.560 kn.

Pojavila se i bojazan da brojni građani neće jednostavno pokriti i taj minus na tekućem računu, ako banke donesu odluke o žurnom podmirenju tih iznosa. Time bi moglo biti problematično i samo financiranje životnih potreba sa znatno manjim dopuštenim minusima po računima, kakvi se očekuju već u bližoj budućnosti.

Financijska pismenost i edukacija važni su faktori financijske stabilnosti

Istraživanje je pokazalo kako, osim visine prihoda, znatan utjecaj na financijsku stabilnost građana ima i način upravljanja novcem,  koji ovisi o  našem znanju, vještinama, stavovima i ponašanjima koje nam omogućuju da donosimo ispravne financijske odluke.

U tom kontekstu, ispitanici su pozvani da procjene svoju financijsku pismenost te odgovore je li i koliko to povezano s njihovom financijskom stabilnošću.

Rezultati istraživanja sugeriraju kako veći stupanj financijske pismenosti donosi i veću financijsku stabilnost, koja u promatranom istraživanju definirana kroz procjenu trajanja zaliha u slučaju gubitka prihoda.

Graf: agencija Imrpove
Graf: agencija Imrpove

Čak 42% hrvatskih građana, pokazalo je istraživanje, nije zadovoljno svojom financijskom pismenošću.

Čak 42 posto hrvatskih građana, pokazalo je istraživanje, nije zadovoljno svojom financijskom pismenošću. Posebno velik udio nezadovoljnih je među najmlađima, čak 53 posto u dobi od 16-24 godine, kao i najstarijima, 65+ godina, kojih čak 62 posto smatra da im nedostaju znanja ili vještine za donošenje boljih financijskih odluka.

S druge strane, skupina u dobi od 45-54 godine najzadovoljnija je razinom svoje procijenjene financijske pismenosti (68 posto).

Financijska stabilnost povezana je s financijskom pismenosti bez obzira je li ona uvjetovana visinom samih prihoda, načinom upravljanja novcima ili jednim i drugim.

Interpretacijom i analizom podataka istraživanja, može se zaključiti potreba daljnjeg unapređivanja financijske pismenosti građana. Potrebno je ojačati znanja, stavove i ponašanja koje će pomoći građanima da donose kvalitetne odluke vezane uz njihov financijski položaj, a takav pristup potrebno je njegovati u svim segmentima društva – od obrazovanja, obitelji do financijskih institucija. Primjerice, uvođenje financijske pismenosti u školstvo sigurno bi bolje pripremilo mlade za odgovoran, samostalni život.

Sve to bi pridonijelo odgajanju generacija financijski odgovornijih pojedinaca, pri čemu bi korist imala i šira društvena zajednica.


Istraživanje je provela agencija Improve tijekom lipnja 2021. godine na 1.000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.

Izvor: poslovniFM / agencija Improve