Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti stanovništvu, koji čine 49,9 posto udjela u ukupnoj strukturi kredita, u rujnu su nastavili rasti na mjesečnoj i godišnjoj razini. Krediti stanovništvu su, uz mjesečni rast od 0,3 posto odnosno za 398,6 milijuna kuna, na kraju rujna dosegnuli 135,6 milijardi kuna čime su nastavili petomjesečni trend mjesečnih stopa rasta te premašili najvišu ovogodišnju razinu, zabilježenu u ožujku (135,4 mlrd. kuna). Trend godišnjih stopa rasta prisutan je od polovice 2017. pri čemu je zabilježeno ubrzavanje rasta s 3,9 posto u kolovozu na 4,2 posto u rujnu (5,4 mlrd. kuna). U odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti stanovništvu porasli su za 2,5 milijarde kuna (1,8%), navode analitičari RBA.
Stambeni krediti na 60,4 mlrd kuna
Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, dominiraju stambeni krediti s udjelom koji premašuje 44 posto. U rujnu su stambeni krediti zabilježili razmjerno visoki rast od 9,5 posto (5,3 mlrd. kuna) u odnosu na isti mjesec prošle godine, nastavivši trend rasta koji traje od studenog 2017. godine. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,4 posto (257,8 mlrd. kuna), a treba podsjetiti da je u rujnu proveden peti krug programa subvencioniranja stambenih kredita. Ukupan iznos odobrenih stambenih kredita dosegnuo je na kraju rujna 60,4 milijardi kuna.
>>Krediti stanovništvu u svibnju ponovo porasli
Zbog povećane kreditne aktivnosti, a tome je pridonio i spomenuti program subvencioniranja stambenih kredita, udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je u godinu dana s 42,4 posto na 44,6 posto dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenima povećao s 29,9 posto na 31,4 posto.
Usporen rast gotovinskih nenamjenskih kredita
U sektoru stanovništva primjetno je usporavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita koji u ukupnim kreditima stanovništvu imaju udjel od 38,9 posto. Kod gotovinskih nenamjenskih kredita sve do početka krize uzrokovane pandemijom bio je prisutan trend dvoznamenkastog rasta. Trend osobito snažnog nenamjenskog kreditiranja bio je prisutan od druge polovice 2018. do ožujka 2020. kada je zbog visoke neizvjesnosti, početka gospodarske krize i zaoštravanja kreditnih uvjeta započelo njihovo usporavanje.
>>Gotovinski nenamjenski krediti u godinu dana porasli za 7,7 mlrd kuna
>>HNB priprema konkretne mjere za ograničavanje rasta gotovinskih kredita
Prema posljednjim podacima HNB-a, nominalno stanje gotovinskih nenamjenskih kredita (koji su dominanto odobravani u domaćoj valuti) iznosilo je 52,8 milijardi kuna, što je svega 1,1 posto više u odnosu na kraj rujna 2019. dok je u odnosu na kolovoz ostalo gotovo nepromijenjeno uz blagi porast od 21,8 milijuna kuna. U odnosu na kraj 2019. gotovinski nenamjenski krediti na kraju rujna bili su niži za 0,3 posto, odnosno za 164 milijuna kuna.
Izuzev stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita, godišnjem rastu kredita sektoru stanovništva pridonio je jedino još godišnji rast hipotekarnih kredita, dok su sve ostale komponente prema namjeni – a to su potrošački krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenja po transakcijskim računima – na godišnjoj razini zabilježile pad.
Raste udio kunskih kredita
Promotrimo li valutnu strukturu kreditnih obveza sektora stanovništva, vidljiv je trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti. Tome u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa.
Unatoč usporavanju godišnjih stopa rasta kunskih kredita stanovništvu, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u rujnu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, porastao za 1,3 postotna boda i iznosio je 55,3 posto.
Naime, na mjesečnoj je razini zabilježen rast od 0,5 posto (371,9 mil. kuna) čime su se kunski krediti stanovništvu popeli na 74,8 milijardi kuna, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 6,6 posto (4,7 mlrd. kuna). Pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013. pri čemu je dvoznamenkasti rast bio prisutan od polovice 2015. pa do ožujka ove godine.
S druge strane, pozitivne godišnje stope rasta valutnih kredita prisutne su tek od travnja prošle godine. Na kraju rujna, nominalan iznos valutnih kredita uz stagnaciju na mjesečnoj razini te godišnji rast od 1,3 posto, iznosio je 60,8 milijardi kuna. Treba napomenuti i da je nominalni iznos valutnih kredita izražen u kunama pod utjecajem tečajnih kretanja, budući da je u odnosu na prošlogodišnji rujan kuna u odnosu na euro oslabila za 1,8 posto doprinoseći tako većoj kunskoj vrijednosti valutnih kredita.
