Lani je medijalna cijena stana i apartmana po kvadratnome metru u Hrvatskoj iznosila 2.004 eura, što u odnosu na 2022. godinu rast od 18,7 posto. Ostvarene su 25.932 kupoprodaje (u vrijednosti od 3,56 milijardi eura) što je u usporedbi s 2022. godinom 13,4 posto kupoprodaja manje. Pokazuju to podaci publikacije “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske”.
Publikacija je u petak predstavljena u Novinarskom domu u Zagrebu u sklopu stručnog skupa “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2023.”. Objavio ju je Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Predstavljeni glavni trendovi na tržištu nekretnina
Predstavili su je državni tajnik Ministarstva Željko Uhlir, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek i znanstvena savjetnica iz Ekonomskog instituta Zagreb Ivana Rašić. Prisutnima se obratio i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Pregled tržišta nekretnina prikazuje stanje na tržištu nekretnina u 2023. i godišnju promjenu odabranih pokazatelja u odnosu na godinu ranije. Prikaz je to na razini cjelokupne zemlje, županija, velikih gradova, jedinica lokalne samouprave, a za Grad Zagreb i na razini katastarskih općina.
Analizirani su glavni trendovi na području tržišta nekretnina, odnosno cijene i promet stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih zgrada i poslovnih prostora, građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta te informacije o planu približnih vrijednosti za sva zemljišta na području Hrvatske.
Kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta na vrhu
Na tržištu nekretnina je lani ostvarena 116.961 kupoprodaja, što u odnosu na 2022. skromni rast od 0,2 posto. Usporedbe radi, u 2022. ostvaren je međugodišnji pad broja kupoprodaja za 12,9 posto, dok je u 2021. ostvaren međugodišnji rast od 30 posto.
Za razliku od 2022. kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na kupoprodaje stanova/apartmana, u 2023. godini najveći dio čini kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta. Čak 32.240 kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta činilo je više od četvrtine (27,6 %) ukupnog broja kupoprodaja na tržištu.
Na drugom su mjestu stanovi/apartmani, njih 25.932 (22,2 % ukupnog broja kupoprodaja), pa građevinska zemljišta kojih je 23.728 (20,3 %). Kupoprodaja obiteljskih kuća bilo je 14.285, što je 12,2 % ukupnog broja kupoprodaja 2023.
Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2023. godini iznosila je 9,1 milijardu eura, što je predstavljalo 12 % bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Vrijednost prodanih nekretnina se u 2023., u odnosu na 2022., povećala za 6,2 posto.
Grad Zagreb predvodi po broju kupoprodaja nekretnina
Najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja u 2023. bilježe stanovi na koje se odnosi 39,2 % vrijednosti, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 % te obiteljske kuće (18,4 %).
Prema broju kupoprodaja u 2023. izdvaja se Grad Zagreb s 14.901 kupoprodajom, zatim slijede Zadar (2.326), Split (2.313) i Rijeka (1.478).
U kontinentalnom dijelu zemlje izdvaja se Osijek s 2.027 kupoprodaja te nakon njega Karlovac (1.232). Većinom je to kupoprodaja stanova/apartmana.
Kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom pojasu izvan većih naselja, na otocima i zaobalju, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.
Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju
Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana, iznad 4.000 eura po m2, bilježe Bale (4.264 eura). Zatim slijede: Punat (3.427 eura), Omišalj (3.149 eura), Rovinj (3.120 eura) i Malinska-Dubašnica (3.017 eura).
Nakon njih su Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po m2.
U Zagrebu je medijalna cijena stana/apartmana po kvadratnom metru 2.299 eura.
Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene postižu se u gradovima i općinama na obali. S najvišom medijalnom cijenom po kvadratnom metrom izdvaja se Cres (2.172 eura po m2). Zatim slijede Punat (1.608 eura po m2), Makarska (1.554 eura po m2) i Motovun (1.528 eura po m2).
Najskuplje građevinsko zemljište na srednjem i južnom Jadranu
S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split (286 eura po m2) i Fažana (247 eura po m2). Medijalna cijena građevinskih zemljišta od 200 eura i više po m2 zabilježena je i u Dubrovniku (235 eura po m2), Lastovu (208 eura po m2), Makarskoj (202 eura po m2) i Segetu (200 eura po m2).
Lani je najviša medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta od 38 eura po m2 zabilježena u Fažani, iza koje slijedi Baška Voda (29 eura po m2), a zatim Solin i Seget (28 eura po m2).
U Dubrovniku je u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po m2. Slijede Split i Zadar s cijenama od 2.003 i 1.957 eura po m2.
