Potporu za očuvanje radnih mjesta za ožujak koristilo je 84 tisuće poslodavaca za 485 tisuća radnika, a isplaćeno je 1,55 milijardi kuna potpora. Taj iznos obuhvaća izravne doznake Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i u njega nisu uključeni doprinosi, pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
“Nakon mjesec dana provedbe ove mjere na temelju podataka o broju zaposlenih odnosno nezaposlenih osoba i po trendovima na tržištu rada možemo reći da smo s ovom mjerom uspjeli. U usporedbi s drugim zemljama nismo imali značajnijeg povećana broja nezaposlenih”, ocijenio je Aladrović.
Potpora za ožujak iznosila je 3250 kuna plus pripadajući doprinosi. Za travanj i svibanj potpora će iznositi 4000 kuna plus pripadajući doprinosi.
Broj zaprimljenih zahtjeva bio je za otprilike 10.000 veći od broja odobrenih zahtjeva. Razlika se odnosi na oko 6500 dvostruko ili višestruko predanih zahtjeva, dok je oko 3500 zahtjeva odbijeno.
>>Kako isplatiti plaće ako ste zatražili potporu za očuvanje radnih mjesta
Razmjena podataka s Poreznom upravom i Državnim inspektoratom
“Analizom je utvrđeno da 3500 zahtjeva ne ispunjava kriterije koje je Upravno vijeće HZZ-a propisalo da bi mjera bila odobrena”, rekao je ministar Aladrović. “Ne bih to nazvao nepravilnostima ni zloporabama. Poslodavci su postavili zahtjeve i oni koji nisu odgovarali propisanim kriterijima su odbijeni I tu je situacija čista.”
“Naravno”, dodao je, “u samom procesu kontrole provedbe mjera postoji mogućnost da se pojavi određeni broj poduzetnika koji će morati vratiti dio novca ako on nije iskorišten na ispravan način ili dokumentacija nije pravovaljana”.
Ministar Aladrović rekao je da će se zahtjevi kontinuirano provjeravati: “HZZ će kontrolirati trošenje javnog novca i kako se koriste potpore koje smo isplatili. Svakodnevno razmjenjujemo podatke s Državnim inspektoratom i Poreznom upravom. Jamčimo da će ove potpore imati smisao za koji su dizajnirane a to je očuvanje radnih mjesta i spašavanje ekonomije”.
Jedan dio sredstava za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta dolazi iz Europskog socijalnog fonda tako da je Hrvatska obvezna dodatno kontrolirati kako se potpore koriste, istaknuo je ministar.
Javno dostupni podaci korisnika potpore
Na internetskim stranicama HZZ–a objavljen je popis tvrtki koje su korisnici mjere. Liste sadrže OIB-ove i nazive tvrtki, broj radnika za koje se koristi mjera te ukupne iznose koji su isplaćeni kao potpora.
“Naša obveza prema hrvatskim građanima je da podaci o onima koji koriste potporu budu javno dostupni kako bi se mogla pratiti svrsishodnost trošenja javnog novca. Osim toga imamo fiskalnu odgovornost. Želimo poslati snažnu poruku da cijeli proces borbe protiv koronavirusa sa socijalnog i ekonomskog aspekta vodimo na transparentan i javno dostupan način”, objasnio je smisao objave popisa ministar Aladrović. “Eventualne promjene ćemo ažurirati svakih nekoliko dana. Podatke ćemo također ažurirati kada krenu potpore za travanj i svibanj.”
U travnju se očekuje povećani broj zahtjeva za potpore jer je u tom mjesecu broj tvrtki kojima je onemogućena aktivnost bio izrazito velik, dok se procjene za svibanj rade, a ovise o razini gospodarske aktivnosti.
Aladrović tvrdi kako postoje signali da pojedini poslodavci iz različitih sektora koji su upali u probleme na početku već sada najavljuju izlazak iz mjera.
“To nas raduje, ne samo zbog fiskalnog učinka, nego i zato što pokazuje da u ekonomiji ima svijetlih primjera i da razina poslovnih aktivnosti raste.”
Na pitanje koliko je takvih tvrtki, ministar je odgovorio kako je to u ovom trenutku teško procijeniti, ali da će ih biti više ako se nastavi rast gospodarskih aktivnosti.
>>Statistika korisnika potpore očuvanje radnih mjesta – ožujak 2020.
Nadogradnja paketa mjera u svibnju
Potpora za očuvanje radnih mjesta predložena je za ožujak, travanj i svibanj. U ovom trenutku Vlada ne planira produžiti tu mjeru po sadašnjem horizontalnom pristupu, dok na ostale mjere mogu računati na tri plus tri mjeseca, poručio je ministar Aladrović.
“Međutim, kod dizajniranja svih mjera pratimo svakodnevno što se događa s ekonomijom i spremni smo reagirati vrlo brzo na izazove. Ako bude potrebno, dotjerivat ćemo mjere i učinit ćemo sve da iz raspoloživog novca izvučemo maksimum za spašavanje i razvoj hrvatske ekonomije.
Nakon tri mjeseca ćemo analizirati situaciju i razmotriti kako ćemo dalje pomagati gospodarstvu. Nadamo se da će epidemiološka situacija stvoriti puno bolje uvjete za otvaranje ekonomije i da će se poslovna aktivnost poduzetnika nastaviti u jačem ritmu. Ako se to ne dogodi, spremni smo reagirati i potpomagati poslovnu aktivnost. Želimo potaknuti gospodarsku aktivnost što je više moguće.”
>>Zdravko Marić: Nismo gluhi, nijemi, ni slijepi
Na pitanje što je s onima koji ni nakon tri mjeseca neće moći normalno poslovati zbog posljedica pandemije, Aladrović je odgovorio kako će Vlada “pružiti potporu svima onima koji su zabilježili pad poslovnih aktivnosti i pad prihoda prema kriterijima koje je utvrdio HZZ”.
“Ne bih najavljivao nove konkretne mjere, ali siguran sam da ćemo u svibnju donijeti nadogradnju postojećih paketa mjera. O tome intenzivno razgovaramo unutar gospodarskih resora. Ako postoje oni čija će aktivnost biti onemogućena, naći ćemo načine kako da ih zaštitimo od potencijalnog nestanka njihova poslovanja.”
