Prepoznajte loše radno okruženje već prilikom razgovora za posao

Suradnja s problematičnim šefom ili kolegom, kao i rad u stresnom okruženju, može imati ogroman utjecaj na razvoj vaše karijere. Gotovo svaki peti zaposlenik napustio je u posljednjih pet godina posao zbog lošeg okruženja na radnom mjestu, pokazalo je istraživanje američkog Društva za upravljanje ljudskim resursima (Society for Human Resource Management – SHRM).

Iako se većina znakova koji ukazuju na loše radno okruženje primjećuje tek nakon što počnete raditi, Vicki Salem, stručnjakinja za ljudske resurse s Monster.coma, i Cynthia Pong, pravnica koja se specijalizirala za karijerne strategije, slažu se da postoji nekoliko znakova koji vam već prilikom razgovora za posao mogu ukazati da je riječ o radnoj sredini u kojoj vlada loše atmosfera.

“Nekoliko je upozoravajućih signala na koje biste trebali obratiti pozornost prilikom razgovora za posao. Bez obzira na to koliko ste uzbuđeni zbog prilike koja vam se pruža, u razgovoru morate trezveno razmišljati i objektivno sagledavati situaciju”, rekla je Salemi za CNBC Make It.

Salemi i Pong upozoravaju na pet suptilnih i nešto manje suptilnih znakova na koje biste trebali paziti prije nego što prihvatite ponudu za posao.

Nepoštovanje suradnika

Iako je teško doznati kakvi su odnosi zaposlenika međusobno ili sa šefom, Salemi kaže da postoji nekoliko stvari na koje biste trebali obratiti pažnju kako biste prepoznali barem to da li se međusobno poštuju.

Ako prolazite kroz osobni intervju, obratite pažnju na to kako se ljudi pozdravljaju dok vas vode od jednog ispitivača do drugog. Čine li to poštovanjem? Gledaju li se međusobno u oči?

Trebali biste obratiti pažnju i na njihov govor tijela kako biste vidjeli je li im neugodno i vrpolje li se kada ih pitate o poslodavcu i odnosima u poduzeću.

Govor tijela osobe s kojom razgovarate možete promatrati i tijekom video intervjua koji su zbog pandemije postali uobičajeni, pod egidom “novo normalno”.

Ono na što biste također trebali pripaziti su manjak entuzijazma ili interesa za tvrtku kod osobe koja vas intervjuira te prekida li vas ona dok postavljate pitanja.

“Sve su to znakovi koji mogu ukazati na lošu radnu kulturu i atmosferu međusobnog neuvažavanja”, kaže Salemi.

Šef koji rijetko govori o svom timu

Otprilike 60 posto ljudi kaže da je napustilo tvrtku zbog lošeg menadžera, navodi SHRM. Kako biste bili sigurni da nećete odabrati radno mjesto na kojem ćete surađivati s lošim nadređenim, presudno je da tijekom razgovora za posao obratite pažnju na to kako čelnici tvrtke govore o svom timu.

“Pratite pozorno što govore, kako to govore i kako govore o svom timu”, kaže Salemi. “Kada razgovaraju o postignuću ili priznanju, govore li o timu ili o sebi?”

Ako puno govore o sebi, to bi mogao biti jasan znak da je riječ o sebičnim osobama. Ako se pak odgovarajući na pitanje o izazovima usredotoče na nedostatke tima, to može značiti da nemaju povjerenja ni poštovanja prema ljudima s kojima rade.

Velika fluktuacija

Salemi i Pong naglašavaju kako je važno da proces intervjua prihvatite kao dvosmjeran odnos u kojem i vi i osoba koja vas intervjuira postavljate pitanja kako biste se uvjerili da je tvrtka u dobrom stanju i da odgovara vašim težnjama. Jedno od pitanja koja biste svakako trebali postaviti je zašto je natječaj za radno mjesto koje želite raspisan. Zašto je pozicija otvorena?

“To je u određenim aspektima vrlo znakovito”, tumači Salemi. “Prvo, ako je netko s te pozicije otišao jer je unaprijeđen, to vam pokazuje da je moguće napredovati unutar tima, a to zvuči obećavajuće za vas.”

Međutim, ako je osoba koja je prethodno radila na tom radnom mjestu otpuštena, osobe koje vode proces zapošljavanja možda neće biti spremne otvoreno odgovarati na takva pitanja. Tada ih možete pitati: “Kako se tim širi i gdje vidite tim u sljedećih šest mjeseci do godinu dana?”.

Drugi način da saznate više o radnoj kulturi i fluktuaciji zaposlenika je da putem stranica za zapošljavanje na kojima možete pročitati iskustva (bivših) zaposlenika utvrdite je li problematična cijela tvrtka ili samo neki njen odjel.

“Na primjer“, kaže Salemi, “ako ste knjigovođa koji želi raditi u određenoj farmaceutskoj tvrtki, možda računovodstveni odjel nije problematičan, ali tvrtka ukupno ima negativne kritike koje su napisali zaposlenici nekog drugog odjela poput prodaje”.

Kako biste dobili daljnji uvid u to napuštaju li ljudi tvrtku zbog problema unutar vlastitog odjela ili problema unutar tvrtke, Salemi i Pong predlažu da se putem LinkedIna obratite ljudima koji su ranije radili u tvrtki kako biste provjerili jesu li spremni razgovarati o svojim iskustvima.

“Otvoreno ih pitajte kako je bilo raditi tamo, jesu li se ljudi zadržavali u tvrtki ili su brzo i često odlazili”, razlaže Pong. Ako uspostavite dobar odnos s tom osobom, nije neprikladno  izravno ju upitati zašto je otišla iz tvrtke.

Nedostatak raznolikosti

Osim postavljanja pravih pitanja, Pong preporučuje da napravite i obimna istraživanja kako biste dobili uvid u detalje o kojima vjerojatno neće biti riječi u intervjuu. To uključuje statistike o raznolikosti tvrtke i saznanja o tome koliko je raznoliko vodstvo tvrtke.

U SAD-u je riječ o vertikalnoj segregaciji po rasi i spolu. U Hrvatskoj rasni problem nije toliko izražen pa više smisla ima govoriti o segregaciji po spolu. Koliko je žena u upravi i u menadžmentu? Jesu li u upravi isključivo muškarci?

Ovi podaci se uobičajeno mogu naći na internetskim stranicama tvrtke. To vrijedi i za mnoge hrvatske tvrtke, ali ne može se reći da je to standardna praksa pa je često teško ili nemoguće doći do njih.

U kontekstu raznolikosti i tolerancije u Hrvatskoj bismo umjesto o rasnoj segregaciji možda trebali govoriti o odnosima prema osobama druge vjeroispovijesti, prema ireligioznim osobama, o diskriminaciji na osnovu bračnog ili obiteljskog statusa ili spolne orijentacije.

No, općenito gledano nedostatak raznolikosti u vodstvu često može kao posljedicu imati slučajeve seksualnog uznemiravanja i raznih oblike diskriminacije na radnom mjestu.

Korak dalje je da na internetu potražite je li protiv tvrtke bilo tužbi za seksualno uznemiravanje ili diskriminaciju. Pritužbe koje zaprima pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj najvećim dijelom odnose se na spolnu diskriminaciju (85,8%) i u najvećem broju je riječ o kršenjima prava žena (73,4%). Pritužbe se najviše podnose na područja rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (46,1%).

Pogodnosti koje se čine predobrima da bi bile istinite

Raditi za cool tvrtku s brojnim povlasticama i pogodnostima je sjajno, ali Pong upozorava da treba biti oprezan. Ne smijete dopustiti da povlastice i pogodnosti zasjene stvarnu korporativnu kulturu.

Na primjer, neke tvrtke mogu nuditi privatne sobe za odmor, besplatne obroke, igraonice i druge uzbudljive sadržaje kako bi privukle zaposlenike da provedu cijeli dan u uredu. Pong savjetuje da postavljate pitanja o produktivnosti, o radnom vremenu i o tome kako se procjenjuje rad zaposlenika kako biste saznali jesu li ljudi preopterećeni i izloženi sagorijevanju na poslu.

S obzirom na to da su mnoge kompanije zbog pandemije prešle na rad na daljinu, logično je da postavite pitanje o organizaciji takvog modela rada, kako je regulirano radno vrijeme, rad u timovima, pravo na isključenje i slično.

Ako ste se povezali s bivšim zaposlenikom, pitajte ga za njegova iskustva. Koliko često radnici koriste pogodnosti na koje imaju pravo i doprinosi li to boljem radnom okruženju.

Da ne biste uletjeli “grlom u jagode”, u tvrtku koja ima loš odnos prema zaposlenicima u smislu radnog vremena, trebate dobro paziti kako čelnik tvrtke govori o pogodnostima i povlasticama koje nudi, kao i o očekivanjima vezanim uz produktivnost. Zapitajte se zvuči li sve to predobro da bi bilo istinito. “Ako zvuči tako, onda se time vjerojatno prikriva nešto drugo”, zaključuje Pong.

>>Pet stvari koje trebate da biste bili sretni na poslu

>>Što biste svakako trebali reći prilikom intervjua za posao

>>Sedam savjeta za intervju koji će vam pomoći da dobijete posao

>>Na što treba paziti u govoru tijela prilikom razgovora za posao