Kada prvi put nekoga sretnete, vjerojatno ga pitate: “Čime se bavite?” Svi pretpostavljaju da je pitanje o vašoj karijeri, ali tko ste i što radite trebalo bi biti puno više od onoga čime se bavite tijekom radnog vremena. Upravo prevelika usredotočenost na vlastiti profesionalni život može dovesti do izgaranja.
“Stilovi razmišljanja i uvjerenja koja razvijamo određuju našu razinu otpornosti i rizika od izgaranja”, kaže Andrew Shatté, suosnivač i glavni direktor tvrtke meQuilibrium koja je razvila digitalnu metodu treninga protiv stresa i razvijanje mentalne otpornosti. “Jedan primjer je ‘vjerovanje u ledeni brijeg’, velika uvjerenja koja gradimo o svijetu i našem mjestu u njemu. Ako govorimo o svojim ostvarenjima, primjeri vjerovanja u ledeni brijeg su da posao pokazuje koliko vrijedi neka osoba ili da, ako želite da nešto bude napravljeno kako treba, morate to učiniti sami. Na tome se gradi naša predanost i poistovjećenost s poslom.”, piše portal FastCompany.com.
Podsvjesne “sante leda”
Osobe s takvim “santama leda” provode duže vremena na poslu i emocionalnu su više pogođene svakodnevnim radnim frustracijama i tjeskobama. Ove sante leda su podsvjesne; usmjeravaju nas, a da mi toga nismo ni svijesni, kaže Shatté.
Nekada je povećan fokus na posao bio rezerviran za određene profesije, poput liječnika, no danas je to uobičajeno u mnogim sektorima, uključujući tehnologiju, kaže dr. Kathryn Ford, psihijatrica i psihoterapeutkinja. “Googleov kampus očito je zamišljen kao mjesto na kojem možete provesti cijeli svoj život, bez potrebe da ga napuštate”, kaže ona. “Čak i naziv ‘kampus’ nam signalizira da je to cjelovito okruženje za ljude od kojih se ne očekuje da budu potpuno razvijeni niti da imaju život ‘izvan kampusa’. A poruke i nagrade ovog okruženja dobro su osmišljene kako biste se osjećali dobro zbog svoje opsesije poslom.”
U takvom okruženju postoji prijelomna točka kada naš poslovni život postane dobro razvijen, dok je naš osobni život tanak i nepotpun, tumači Ford. “Postoji momentum i bliskost u radnom okruženju kakvi nisu prisutni u našim privatnim odnosima – s našim partnerima, prijateljima, obitelji, zajednicom – a posebno sa nama samima”, razlaže.
Jedan od razloga zašto nam posao postaje opsesija je taj što imamo veći osjećaj kontrole nad njim. “Koliko god posao bio težak, daleko je vjerojatnije da će nam donijeti osjećaj zadovoljstva kao rezultat naših napora da kontroliramo situaciju nego što je to slučaj u odnosima s drugim ljudima ili samim sobom”, objašnjava Ford. “Za razliku od posla, u odnosima s drugima sudjelujemo, čak i utječemo na njih, ali nemamo zadovoljstvo da zahvaljujući moći ostvarimo svoju volju i natjeramo svijet da ispunjava naše želje.”
Kako prestati razmišljati o poslu kao o prioritetu
Shatté savjetuje da razmislite o svojim stavovima “trebao bih…” kada je riječ o poslu. Na primjer, “Trebao bih uvijek biti dostupan” ili “Trebao bih moći sve to učiniti”. Zapitajte se je li to uistinu razumno.
Razmatranje ispravnosti ovih podsvjesnih uvjerenja pomaže nam da steknemo drugačiju perspektivu i da se suočimo sami sa sobom: sa svojim strahovima, nemirima, patnjama… Otvaramo prostor za samosuosjećanje. Shatté kaže kako biste trebali postaviti suprotnu mantru. “Na primjer, ako se osjećate krivim jer niste ispunili rok koji je pao usred vašeg godišnjeg odmora, podsjetite se: ‘Ja sam samo čovjek i mogu učiniti samo onoliko koliko mogu’.”
Naš radni dan je otprilike trećina jednog dana vašeg života i trebali biste nastojati održati osjećaj ravnoteže tako što ćete preispitati svoje prioritete, kaže psihoterapeut Jonathan Alpert, autor knjige “Be Fearless: Change Your Life in 28 Days”.
“Svi shvaćamo da je posao važan i vitalan”, kaže Alpert, “Ali i mi smo kao osobe takvi. Razmislite o tome tko ste. Najuspješniji ljudi koje poznajem puno su više od onoga što su postigli u profesionalnoj karijeri. Oni su prijatelj, sinovi ili kćeri, roditelji, supružnici, mentori”.
Odgovorni poslodavci bi također u svojim radnicima trebali vidjeti prvenstveno ljude, a zatim zaposlenike, kaže Sanjay Rishi, koautor knjige “The Workplace You Need Now: Shaping Spaces for the Future of Work” i izvršni direktor dinamike rada u tvrtki Jones Lang LaSalle koja pruža niz usluga vezanih za nekretnine – investicijskih, posredničkih, savjetodavnih, upravljačkih…
Lideri moraju biti primjer
“Znamo da ljudi koji su posvećeni poslu pružaju najviše”, kaže Rishi. “I dok menadžment ima ključnu ulogu u prenošenju ovih očekivanja kroz politike i beneficije tvrtke, mi kao lideri možemo ponuditi dodatnu podršku prakticirajući ono što propovijedamo.”
Lideri moraju biti primjer. Čak i poduzimanje jednostavnih mjera poput određivanje vremena u dnevnom rasporedu za kratku šetnju ili meditaciju pokazuje koliko je važno povremeno se isključiti. “Na kraju, svi moramo težiti tome da postavimo i održavamo granice između posla i života, čak i kada se posao odvija kod kuće”, naglašava Rishi.
Ako vaša organizacija ne podržava težnju za ravnotežom, nemojte se bojati razgovarati sa svojim nadređenim, kaže Alpert. “Umjesto da se bojite svog nadređenog i izbjegavate ga, prihvatite njega ili nju kao važnu osobu koja pomaže u donošenju pozitivnih promjena”, kaže on. “Većina nadređenih koje poznajem shvaćaju da je sretan i zadovoljan zaposlenik produktivan. Postoji velika šansa da on ili ona možda i ne znaju da ste nesretni, stoga im to recite.”
Iako ste možda ponosni na svoju energičnost i aktivnost, Ford kaže da je vrijeme da se prepustite životnim radostima. “Intenzivno se prepustite istraživanju i uživanju u novim aktivnostima koje nisu vezane uz posao. Nova iskustva mogu biti izazovna, stoga dopustite sami sebi da budete nagrađeni. To je ujedno stjecanje novih vještina. Možda će vam ponekad biti teško i neće vam sve ići od ruke. No, budite strpljivi i cijenite svoju hrabrost što ste se upustili u nešto za vas sasvim novo”, zaključuje Ford.
