Hoće li novi Zakon o autorskom i srodnim pravima zaštititi autore

Predloženim Zakonom uvodi se niz novina za djelotvorniju zaštitu stvaratelja kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na Internetu te olakšava licenciranja za korištenje djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima kako bi se osigurao širi pristup sadržajima

66
Zakon o autorskom i srodnim pravima
dr. sc. Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručna voditeljica radne skupine za izradu novog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Sredinom travnja u javnu raspravu upućen je Zakon o autorskom i srodnim pravima Javna rasprava zaključena je 17.svibnja. Zakon bi, prema obrazloženuju predlagatelja, a to je nominalno Ministarstvo kulture, trebao modernizirati nacionalni sustav zaštite autorskog prava I srodnih prava te ga uskladii s potrebama digitalnog društva i pravnim okvirom Europske unije.

Predloženim Zakonom uvodi se niz novina za postizanje djelotvornije zaštite stvaratelja kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na Internetu, iznimke i ograničenja autorskog i srodnih prava prilagođavaju se digitalnom i prekograničnom okruženju te se uvode mjere za olakšavanje licenciranja za korištenje djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima kako bi se osigurao širi pristup sadržajima.

Nadalje, predloženim Zakonom se utvrđuju pravila kojima se olakšava prekogranična distribucija televizijskih i radijskih programa proširenjem primjene načela zemlje podrijetla na prateće internetske usluge, te se uvodi mehanizam kojim se olakšava licenciranje u slučaju reemitiranja programa iz drugih država članica kao i jasna pravila u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka.

Također, predloženim Zakonom konsolidiraju se višestruke izmjene i dopune važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te se unaprjeđuju postojeće odredbe čiji su nedostaci zamijećeni u provedbi.

O prijedlogu Zakona u emisiji Bizkultura na poslovnomFM-u, koju uređuje Goran Šikić,  govorili su dr. sc. Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručna voditeljica radne skupine za izradu novog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima., Valentina Weisner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava DZNAP, Milan Majerović Stilinović, voditelj Sektora komunikacija i odnosa s javnošću HDS ZAMP-a te Silvije Varga, prvi čovjek diskografske kuće Dancing Bear.”

Udio kreativne, kulturne i medijske industrije u BDP-u Unije premašuje 4 posto

“Treba reći da je postojeći zakon o autorskom pravu relativno dobar, međutim, u kontekstu ubrzane digitalizacije i internetizacije, i razvoja novih poslovnih modela na internetu u pogledu korištenja intelektualnih tvorevina, zapravo se dogodio disbalans između onoga što zakon o autorskom pravu u skladu s europskim direktivama govori i onoga kako su na te propise odgovorile velike internetske platforme. Novi zakon bolje će štititi kulturnu i kreativnu industriju na internetu“, izjavila je Romana Matanovac Vučković.

Dvije direktive Europske unije vezane uz ovaj zakon (2019/789 i 2019/790) stupile su na snagu u lipnju prošle godine.

“Prije nego što je Europska unija donijela tu odluku, mjerila je utjecaj kreativnih, kulturnih i medijskih industrija na BDP EU-a, na zapošljavanje itd. Tu su bili uključeni mnogi ekonomski parametri. Zaključak je bio da kreativne, kulturne i medijske industrije u gospodarstvu EU-a imaju više od 4 posto udjela u BDP-u da je apsolutni iznos obrtaja novca unutar tih industrija ogroman, da je stopa zapošljavanja veća od 3 posto. Pokazalo se da su te industrije u gospodarskoj krizi 2008. godine bile osobito rezistentne u odnosu na druge industrije. Nisu padale, nego su čak i rasle za nekoliko promila. To su razlozi da se pristupi boljoj zaštiti tih industrija na internetu“, rekla je Matanovac Vučković.

“Platforme nude glazbu u određenom redoslijedu i vi koristite tu play-listu na kojoj se, s vremena na vrijeme, pojavljuju oglasi. Što je više glazba slušana, to ima više oglasa. I naravno, ti oglasi sve više koštaju. Kroz taj sustav oglašavanja ti posrednici zarađuju. Sad se ide za tim da te platforme dio zarade uplate onima čijim se sadržajima koriste. Spomenula sam glazbu, ali isto je i u audiovizualnom kontekstu, medijskoj industriji gdje se bolja zaštita daje nakladnicima informativnih publikacija koje su tekstovi, fotografije i videoisječci.“, objasnila je.

Novi poslovni modeli devalviraju kulturne i kreativne sadržaje

Zbog lošije pravne pozicije glazbene, ali i ostale kreativne kulturne industrije, u posljednjih 20 godina pojavili su se novi poslovni modeli koji su srušili vrijednost glazbe.
MatanovacVučković ukazuje na golemu diskrapanciju između zarada pri tradicionalnim načinima iskorištavanja glazbe i zarada na internetu.

“Na koncertu ugovorite honorar, odsvirate pola-sata sat, i za to dobijete određenu standardnu cijenu. Kad prodaje CD-ova također postoji određena standardna cijena. A na internetu postoji monetizacija putem klikova. Televizija i radio plaćaju prava za korištenje glazbe kroz kolektivni sustav, a na internetu u vi klikate i klikate te nakon ne znam koliko milijuna klikova možete zaraditi od YouTubea 2,5 lipe ili 1,5 kunu. To je jako loše, to su ti poslovni modeli koji su doveli do devalvacije kulturnog i kreativnog sadržaja”, tumači Matanovac Vučković.

“Na internetu su se”, dodaje, “razvili novi modeli. Jako puno ljudi voli raditi individualno. Novim zakonom želimo osigurati da se te modele može uključiti u postojeći sustav. Sadašnji prijedlog zakona daje veliku slobodu da se ta prava mogu ostvarivati kolektivno, preko organizacija za kolektivno ostvarivanje, ali možete ih ostvarivati i individualno ako tako želite. U cijeloj toj priči sad postoje određeni prijepori, ali mislim da u svakom slučaju razmotriti argumente iznesene u javnoj raspravi (emisije je emitirana dok je javna rasprava o Zakonu joštrajala, op. ur.) razgovarati, da vidimo što tko predlaže, iako su u samoj radnoj skupini sudjelovali predstavniciako svih pojedinih sektora“, objasnila je za poslovniFM Romana Matanovac Vučković.

Google i You Tube su netransparentni i jednostrani u odlukama

Predstavnik HDS ZAMP-a Milan Majerović Stilinović izložio je stajalište te organizacije koja smatra da su platforme poput Googlea i YouTubea pod izgovorima zaštite privatnosti i poslovnih tajni, zapravo, vrlo netransparentne i jednostrane u odlukama. One su razvile uspješan poslovni model unutar kojeg su koristile kreativni sadržaj, ali nije bilo pregovaranja. Pritom napominje i da zakon ne predviđa nikakve posljedice za korisnike, već je odgovornost na platformi koja mora, prema njegovim riječima, „transparentnije izvještavati podatke o zaradi“.

Silvije Varga, glavni čovjek diskografske kuće Dancing Bear iz Zagreba, kaže da se veseli novom zakonu koji se temelji na Direktivi EU-a s namjerom da se povećaju prava svih dionika u glazbenoj industriji i da se povećaju naknade sudionicima tog procesa, koje su, kako kaže, trenutno minorne.

Kolektivno ili individualno zastupanje digitalnih prava glazbenika

“Jedini je problem to što je možda Hrvatska malo brza s donošenjem tog zakona. Implementacija direktive je predviđena za sve europske zemlje u roku nekih dvije do tri godine. Mislim da se ovdje prebrzo i nepotrebno ulazi u jedan dio. S druge strane, jedna interesna skupina želi iskoristiti priliku i ubaciti u taj zakon nešto što apsolutno nije u skladu s Direktivom, a ni uzancama tog posla“, kazao je Varga.

Na pitanje o čemu je konkretno riječ, odgovorio je kako su na implementaciji direktive zajedno radili izvođači i diskografi zajedno, da bi HUZIP, organizacija koja prikuplja prava izvođača za javno izvođenje, pokušao progurati prijedlog po kojem bi se kolektivno ostvarivala prava izvođača, takozvana digitalna prava.

“To je apsolutni nonsens i ne postoji nigdje na svijetu. To bi dovelo do daljnje devastacije tržišta. Deezer kod nas posluje nekoliko godina, YouTube se počeo monetizirati možda prije godinu dana… Iz izvještaja ZAMP-a znam da je riječ o stotinjak tisuća kuna godišnje na cijelom tržištu. To je za desetak tisuća autora minoran prihod. Ako se ova odredba stavi u zakon kako traži HUZIP, neće nam doći niti jedan ozbiljan glazbeni servis. HUZIP traži zaštitu studijskih glazbenika i da se u zakon uvrsti da je obligatorno kolektivno skupljati prava izvođača. To nigdje ne postoji. Time bi se derogiralo pravo izvođača da odabere što je najbolje za njega: da to radi sam, preko nekog diskografa ili kako hoće“, objasnio je Varga.

Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, sudjelovala je u izradi nacrta zakona. Objasnila je da će novinari novim zakonom dobiti mogućnost monetizacije svog prava na udjel od prihoda ostvarenog na njihovom autorskom radu koji se prenosi putem internetskih platformi kao što je Google.

Snimatelji i montažeri su ipak koautori filmova

Jedan od prijepora oko novog zakona čine se da je ipak razriješen prije kraja javna rasprave. Naime, snimatelji su upozorili da novim prijedlogom zakona ostaju bez statusa koautora filmskog djela koji su imali više od šest desetljeća.

Njihov pritisak urodio je plodom i Ministarstvo kulture pristalo je promijeniti sporne odredbe, a među autore je uvrstilo i montažere.

“Bitno je da se redatelji definiraju kao glavni autori projekta. To se tiče tantijema, honorara I sičnih stvari te odnosa s producentima, a kao koautori nastupaju direktori fotografije I svi ostali”, rekao je za HTV redatelj Dalibor Matanić.

Montažeri pak ne razmišljaju o financijskoj strani priče, nego traže da se prizna njihov kreativni doprinos. “To nam nikad nije bio primarni cilj, nego da nam se zakonski prizna status koautora jer mislimo da je to naše moralno pravo”, pojasnio je diplomirani montažer Vlado Gojun u Vijestima iz kluture HTV-a.

Romana Matanovac Vučković potvrdila je da će snimatelji I montažei biti uvršteni među koautore, zajedno sa scenaristima i autorima glazbe.

S obzirom na to da je Sabor raspušten, o prijedlogu Zakona odlučivat će novi saziv, vjerojatno potkraj godine.