Hrvatska narodna banka procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini rasti otprilike kao i u ovoj, “nešto ispod tri posto BDP-a”, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji “Dan velikih planova” u organizaciji tjednika Lider.
Vujčić je upozorio na dugoročne rizike starenja i iseljavanja stanovništva te na sve ozbiljnije rizike svjetskog trgovinskog rata i usporavanje industrijske proizvodnje u Italiji i Njemačkoj, našim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima. Guverner je rekao kako bi idući mjeseci trebali pokazati je li to usporavanje privremeno ili postaje trend.
Najveći doprinos rastu hrvatskog BDP-a očekuje od izvoza, rasta osobne potrošnje i investicija, koje su, upozorava Vujčić, u ovoj godini podbacile.
U idućoj godini HNB očekuje nastavak povoljnih trendova kada je riječ o zapošljavanju, iako postoji problem nedostatka radnika. Anketa HNB-a pokazuje da je to, uz pretjeranu regulaciju, najveći problem na tržištu rada.
Rizici novih tehnologija
Vujčić je upozorio na značajne strukturne probleme u gospodarstvu, poput slabog rasta ukupne proizvodnosti, zbog kojih su trenutne stope rasta na nedostatnoj razini. Demografski trendovi – starenje i iseljavanje stanovništva – mogli bi dovesti do smanjenja doprinosa rada rastu BDP-a i ukupne produktivnosti. To smanjenje broja radno sposobnog stanovništvo trebalo bi nekako nadoknaditi, upozorava guverner HNB-a, jer se stvara dodatni pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Zbog toga je izuzetno važno “pametno osmisliti nastavak” mirovinske reforme.
Nove tehnologije povećavaju produktivnost, doprinose razdiobi resursa na globalnoj razini te poboljšanju kvalitete života, prvenstveno zahvaljujući tehnološkom napretku u zdravstvenom sustavu. S druge strane, primjena novih tehnologija smanjuju potražnju za određenim zanimanjima, a uslijed rasta produktivnosti dovode do pada udjela rada u strukturi BDP-a.
>>Pametne tehnologije do 2022. kreirat će 58 mil. neto radnih mjesta
Tehnologija ubrzano mijenja okruženje na tržištu rada i društvo bi se tome trebalo prilagoditi te ponuditi rješenja, rekao je Vujčić, sugerirajući da bi trebalo ulagati u vještine koje, barem smo tako trenutno uvjereni, roboti ne mogu razviti, poput kreativnosti. Dodao je i suradnju poduzeća i fakulteta kako bismo obrazovali mlade za zanimanja koja su poslovnoj zajednici potrebna.
Založio se guverner Vujčić i za prilagodbu poreznih politika, regulaciju, distribuciju dohotka, mirovina… “Razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja s kojima se suočava Hrvatska. No tome se treba aktivno posvetiti”, poručio je Vujčić.
Agrokor pred rješenjem, Uljanik prijeti
U 2019. Agrokor više neće biti opasnost za hrvatsko gospodarstvo. “Kompanija će izaći iz izvanredne uprave i počet će normalno funkcionirati. Imamo dobre operativne trezultate i vjerujemo da ćemo u tom razdoblju pokazati bitna poboljšanja“, rekao je Fabris Peruško, izvanredni povjerenik u Agrokoru. No, novi rizik za hrvatsko gospodarstvo je pulsko brodogradilište Uljanik.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kaže da Vlada nastoji smanjiti opterećenost poreznih obveznika. “Siguran sam da opterećenje neće biti u tolikoj mjeri koju prognoziraju analitičari Standard & Poorsa koji su nam vrlo pesimistično dali do znanja da bi restrukturiranje Uljanika Hrvatsku moglo koštati jedan postotni bod rasta BDP-a“, rekao je ministar Horvat.
Nezadovoljni poslodavci
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja upozorila je kako je prošla još jedna godina bez reformi, a iduća je već predizborna pa u njoj ne treba mnogo očekivati. Ponovila je da su poslodavci razočarani poreznom reformom jer su očekivali veće porezno rasterećenje, prije svega kako bi se otvorio prostor rastu plaća. Ljudi i dalje masovno odlaze u inozemstvo, u nekim industrijama radnika nema “ni za lijek”, a u trenutku kada posla ima, nema ga se s kime odraditi.
>>HUP predlaže manje oporezivanje dohotka i proširenje neoporezivih primitaka
Rast zapošljavanja i daljnji razvoj tvrtki ograničavaju Vlada i politike, odrješita je predsjednica HUP-a. “Dok smo mi iz dugogodišnje krize izvukli pouke da bez stalnih promjena nema opstanka, naši političari i kolege iz javnog sektora to i dalje ne shvaćaju. Ili shvaćaju ali ignoriraju”, rekla je Deranja. Prozvala je i sindikate jer podržavaju “status quo” i tako daju alibi politici za neprovođenje reformi.
Na kraju je poručila da upravo razdoblje rasta treba iskoristiti za promjene, kako bismo napredovali brže i pripremili se za slijedeću krizu, koja će sasvim sigurno doći, iako još ne znamo kada i gdje.
Neiskorišteni investicijski potencijal II. mirovinskog stupa
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovorio je da su ove godine parafiskalni nameti smanjeni za 800 milijuna kuna, a za iduću godinu najavljuju daljnje smanjenje za 1,2 milijarde kuna.
Do kraja godine, najavio je Horvat, napravit će se analiza administrativnog rasterećenja i neporeznih davanja, tako da bi se početkom prosinca javnosti, prvenstveno realnom poduzetničkom sektoru, prezentirao akcijski plan rasterećenja u segmentu parafiskalnih nameta. “U tom akcijskom planu pripremamo oko 400 mjera, radikalni iskorak unutar kojeg ćemo neke od administrativnih barijera pokušati ukinuti ili barem drastično smanjiti.”
Osvrnuvši se na investicije, ministar Horvat rekao je da je rast od sedam posto u 2017. premalen da bismo postigli željenu stopu rasta BDP-a od 5 posto. Takav rast zahtijeva 55 milijardi kuna investicijskog potencijala, a to je u ovom trenutku nedostižno, tumači ministar. “Ne može država riješiti sve probleme, u reformi moraju sudjelovati svi – i poduzetnici, i lokalna uprava i samouprava te akademska zajednica, poručio je ministar.
Horvat očekuje da ćemo u ovoj godini, usprkos niskoj stopi njihova rasta, ipak dosegnuti dvije milijarde eura stranih investicija. No, podsjetio je na potencijal drugog mirovinskog stupa u kojem je “zamrznuto i neefikasno” i te kako iskoristivih 100 milijardi kuna.
