Erste Group: Neto dobit u prvom kvartalu 262,2 milijuna eura

Trendovi koje vidimo na razini grupe vidljivi su i lokalno: sve naše podružnice imale su profitabilno prvo tromjesečje 2017., rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Banka

33
Andreas Treichl, Erste Group Bank AG:
Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG: Dobar početak godine (photo: Erste Bank / Andi Bruckner)

Grupa Erste banke u prvom tromjesečju ove godine ostvarila je dobit od 262,2 milijuna eura. Rezultat je ostvaren zahvaljujući i zdravom makroekonomskom okruženju u srednjoj i istočnoj Europi te nastavku prošlogodišnjih pozitivnih trendova, rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.

“Ovu smo godinu započeli dobro: kreditiranje je stabilno raslo, posebice u segmentu poslovanja s građanima, troškovi rezerviranja ostali su na povijesno niskim razinama, kvaliteta imovine i dalje je veoma solidna s udjelom nenaplativih kredita (NPL) nižim od pet posto. Uspjeli smo održati visoku razinu kapitalizacije, pri čemu je stopa redovnog osnovnog kapitala Tier 1 (u prijelaznom razdoblju) iznosila 13,0 posto”, razložio je rezultate Treichl.

“Naša se troškovna osnovica povećala tijekom prvog kvartala, dijelom kao odraz potrošnje potrebne kako bi se zadovoljili regulatorni zahtjevi, no uglavnom uslijed ulaganja u daljnje proširenje usluga koje kupcima možemo ponuditi digitalno – područje u kojem smo već prepoznati kao vodeća banka u Europi.”

Sve podružnice su profitabilne

“Trendovi koje vidimo na razini grupe vidljivi su i lokalno. Sve naše podružnice imale su profitabilno prvo tromjesečje 2017.”,  dodao je glavni izvršni direktor Erste Grupe.

Treichl je također rekao kako mu je drago da su dobre rezultate banke nedavno prepoznale i agencije za rejting. “Standard i Poor’s i Fitch povećali su naš dugoročni rejting na A- (pozitivno) odnosno A- (stabilno).

Unatoč rastu kreditiranje neto prihodi od kamata pali su na 1.051,3 milijuna eura (-3,7%; 1.092,2 milijuna eura), ponajviše zbog nižih prihoda od kamata na državne obveznice te nižeg učinka kamatnog prihoda na nenaplative plasmane.

Neto prihodi od naknada i provizija porasli su na 457,7 milijuna eura (+3,3%; 443,1 milijuna eura).

Prihodi od trgovanja vrijednosnicama te upravljanja imovinom su porasli dok je prihod od kreditiranja pao. Neto rezultat od trgovanja blago se smanjio na 48,6 milijuna eura (-5,1%; 51,2 milijuna eura).

Operativni prihodi bili su stabilni te su iznosili 1.617,5 milijuna eura (-0,7%; 1.629,3 milijuna eura).

Opći administrativni troškovi povećali su se na 1.018,3 milijuna eura (+0.9%; 1.008,8 milijuna eura), što se uglavnom može pripisati povećanju troškova zaposlenih od 571,7 milijuna eura (+1,1%; 565,4 milijuna eura). Ova stavka već unaprijed uključuje uknjižbu gotovo svih očekivanih cjelogodišnjih depozitnih uplata osiguranja za 2017. u iznosu od 64,7 milijuna eura (71,7 milijuna eura). Kao posljedica toga, operativni rezultat je pao na 599,2 milijuna eura (-3,4%; 620,5 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda iznosio je 63 posto (61,9%).

Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine zadržao se blizu povijesno niskih razina s iznosom od 65,8 milijuna eura odnosno 19 baznih bodova u odnosu na prosječne kredite klijenata (56,4 milijuna eura ili 17 baznih bodova). Udio nenaplativih kredita (NPL) ostao je na 4,9 posto. Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama smanjena je sa 69,1 na 67,6 posto.

Manji porezni troškovi

Ostali operativni rezultat donio je gubitak od 127,1 milijuna eura (-139,5 milijuna eura). To uključuje troškove godišnjih uplata u sanacijske fondove u iznosu od 77,5 milijuna eura (64,7 milijuna eura).

Bankarski porezi i porezi na financijske transakcije iznosili su 35,8 milijuna eura (62,8 milijuna eura). Smanjenje se može se pripisati prvenstveno znatnom sniženju austrijskog poreza nakon znatnog jednokratnog plaćanja bankarskog poreza u četvrtom tromjesečju 2016. (29,5 mil. eura na 5,6 mil. eura). Bankarski nameti u Mađarskoj pali su sa 26,9 milijuna eura na 23,6 milijuna eura, dok su u Slovačkoj iznosili 6,6 milijuna eura (6,2 milijuna eura).

Manjinski troškovi povećali su se na 76,8 milijuna eura (+60,6%; 47,8 milijuna eura) uslijed povećanja prihoda od štedionica. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice pao je na 262,2 milijuna eura (-4,6%; 274,7 milijuna eura).

Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), povećao se u ovoj godini sa 16,1 na 16,4 milijardi eura. Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 u prijelaznom razdoblju) blago se spustio s 13,6 na 13,4 milijuna eura.

Ukupna vlastita sredstva povećana su s 18,8 na 19 milijardi eura. Dobit međurazdoblja nije uključena u navedene sume, ali su troškovi rezervacija iz prvog tromjesečja izuzeti.

Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik) povećao se na 103,6 milijarde eura (101,8 milijarde eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) iznosila je 13 posto (13,4%), a stopa regulatornog kapitala 18,4 posto (18,5%).

Ukupna imovina porasla je sedam posto, s 208,2 na 222,8 milijardi eura. Novac i novčana sredstva porasli su s 18,4 na 24,7 milijardi eura, neto krediti i potraživanja od kreditnih institucija porasli su s 3,5 na 10,4 milijarde eura, a neto rast kredita i potraživanja od klijenata iznosi 1,8 posto (sa 130,7 na 133 milijarde eura.

Depoziti banaka povećani su s 14,9 na 22,9 milijardi eura, a depoziti klijenata za 4,9 posto – sa 138 milijardi eura na 144,7 milijardi. Depoziti klijenata najvišše su rasli u Češkoj i Austriji. Omjer kredita i depozita pao je s 94,7 posto na 91,9 posto.

Okruženje pogodno za kreditnu ekspanziju

U 2017. se na ključnim tržištima Erste Groupa, uključujući mattično austrijsko tržište, očekuje realni rast BDP-a između 1,5 i 4,5 posto. Rast bi trebao biti potaknut prvenstveno snažnom domaćom potražnjom, pri čemu će realni rast plaća i pad nezaposlenosti podržavati ekonomsku aktivnost u regiji SIE. Procjenjuje se da će fiskalna disciplina biti održavana diljem regije.

Erste Group namjerava ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) veći od 10 posto (na temelju prosječnog materijalnog kapitala u 2017.). Temeljne pretpostavke za takav rezultat su da prihodi budu na istoj razini (pod pretpostavkom da neto rast kredita bude veći od pet psoto), da inflacija troškova bude 1-2 posto uslijed regulatornih projekata i digitalizacije, da troškovi rezerviranja usprkos povećanju ostanu na sadašnjoj niskoj razini te pozitivne promjene kod drugog operativnog rezultata zbog nižeg bankarskog poreza u Austriji.

Potencijalne rizike u banci vide u ekspanzivnim monetarnim politikama središnjih banaka, što uključuje negativne kamatne stope, političkim rizicima koji proizlaze iz predstojećih izbora u ključnim ekonomijama EU-a, geopolitičkim i globalnim ekonomskim rizicima te inicijativima vezanim uz zaštitu potrošača.