Građevinski sektor: Spora digitalizacija guši produktivnost

Svake godine na građevinske radove i popratni materijal potroši se 10 bilijuna dolara. Ali građevinska industrija suočena je s velikim problemom - niskom produktivnošću. Prema MGI-ovom indeksu digitalizacije građevinski sektor je među najslabije digitaliziranim sektorima u svijetu

u 5:46 Zadnja izmjena: 19.05.2018 u 16:10
171
građevinski sektor

Građevinska industrija zapošljava oko 7 posto svjetske radno sposobne populacije i jedan je od najvećih sektora svjetskog gospodarstva. Svake godine na građevinske radove i popratni materijal potroši se 10 bilijuna dolara. Ali građevinska industrija suočena je s velikim problemom – niskom produktivnošću, navodi se u izvješću McKinseyjeva Globalnog instituta (MGI).

Ostali sektori su se transformirali i povećali produktivnost. U maloprodaji, su obiteljske trgovine zamijenjene velim trgovačkim centrima, globalnim opskrbnim lancima, digitaliziranim distribucijskim sustavima. Automatizacija je potpuno promijenila proizvođačku i prerađivačku industriju.

A gdje su informatički alati?

Građevina se, pak, mijenja vrlo sporo. Prema MGI-ovom indeksu digitalizacije građevinski sektor je među najslabije digitaliziranim sektorima u svijetu. U Sjedinjenom Državama je pretposljednji, a u Europi je na dnu prema vrijednosti indeksa.

Globalno je produktivnost radne snage u graditeljstvu posljednjih dvadeset godina rasla jedan posto godišnje, dok je produktivnost globalne ekonomije u prosjeku rasla 2,8 posto godišnje. Produktivnost u proizvodnji rasla je čak 3,6 posto godišnje. U analiziranom uzorku samo četvrtina građevinskih tvrtki je u posljednjih deset godina uspjela ostvariti rast na razini lokalnog gospodarstva kojem pripadaju. Mnoge male tvrtke bore se s vrlo niskom produktivnošću, a građevinski projekti s prekoračenjem rokova i troškova.

>>Dragutin Kamenski: Novo preslagivanje svest će hrvatsku građevinsku operativu na nekoliko kompanija

>>Zlatko Sirovec, Tehnika: Investitori još uvijek diktiraju uvjete

Ivan Kolarić, predsjednik Uprave čakovečke građevinske tvrtke Tegra, ističe kako je nemogućnost kontrole i stvaranja troškova jedan od važnijih uzroka pada velikih građevinskih sustav u Hrvatskoj. “Da bi mogao kontrolirati i pratiti troškove u realnom vremenu, moraš imati suvremene informatičke alate.“

Tegra je poslovala deset godina u sklopu francuske građevinske tvrtke Eurovia i imali su na raspolaganju informacijski sustav koji je daleko ispred onoga što upotrebljavaju vodeće građevinske tvrtke u Hrvatskoj. “U tjedan do mjesec dana mogli smo točno znati što nam se dešava s troškovima i prihodima tvrtke. Većina građevinskih tvrtki u Hrvatskoj danas, a pogotovo prije sedam-osam godina, o tome nije mogla ni sanjati”, zaključuje Kolarić te dodaje kako je informatizacija građevinskog sektora neminovna, pogotovo ako je riječ o malo većim sustavima. “Tvrtke s pedeset i više ljudi ne mogu poslovati bez pravog softvera.”

Digitalna transformacija u građevinskom sektoru u Hrvatskoj je još u povojima. Proces digitalizacije u velikim građevinskim firmama ide jako sporo.

Building Information Modeling

Hrvoje Kralj iz Combisova Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja podsjeća da je unazad nekoliko godina ekonomska kriza uzrokovala znatne promjene u građevinskoj, ali i arhitektonskoj struci. “Ulaganja u građevinske projekte su pala, a klijenti i investitori zahtijevaju više za svoj uloženi novac. Kako bi zadržale konkurentnost i ostale profitabilne u ovako izazovnoj poslovnoj klimi, arhitektonske tvrtke svih veličina – od multinacionalnih projektantskih kuća do malih arhitektonskih biroa, jednostavno moraju usvajati nove načine rada, alate i tehnologije. I tu dolazi do potrebe sve veće digitalizacije cjelokupnog procesa, od projektiranja pa sve do same izgradnje”, tumači Kralj.

>>Ivan Kolarić, Tegra: Svoju aktivnost temeljimo na vlastitim resursima

>>Idis Turato: Arhitekti ne mogu preživjeti na tržištu ako nisu menadžeri

“U Hrvatskoj”, dodaje, “to još nije zaživjelo, no u svijetu već postoje metodologije koje objedinjuju te procese kroz jedan digitalizirani sustav. Jedna od tih metoda je BIM, odnosno Building Information Modeling. BIM je inteligentan podatkovni model koji služi kao temelj za projektiranje, simulaciju i suradnju kroz sve faze građevinskog projekta. Ovaj model tako omogućuje arhitektima kvalitetniji uvid u odlike građevine koju projektiraju, što podiže kvalitetu projekata i efikasnost samog projektiranja. Također, mnoge kompanije već kreću u razvijanje softverskih platformi koje mogu osigurati da se to u stvarnosti i realizira”.

S ciljem popularizacije BIM-a i edukacije svojih članova o BIM procesu projektiranja Odbor za informatizaciju Web i digitalne tehnologije Hrvatske komore arhitekta pokrenuo je platformu BIM – otvoreni vodič za arhitekte.

Pametne kuće i energetska učinkovitost

Hrvoje Kralj kao pozitivan primjer spominje dio državne uprave koji je izravno vezan uz građevinarstvo. Pomak je napravljen digitalizacijom procesa pribavljanja građevinskih dozvola, umreženi su katastri pa se puno lakše dolazi do podataka. Putem interneta se danas može doći do zemljišnih knjiga, vidjeti broj čestice, vlasnike. “Digitalizacija u ovoj fazi olakšala je i ubrzala sam proces početka gradnje”, zaključuje Kralj.

>>Josip Purić: Preživjeli smo jer smo radili sve što se nudilo

>>Danijel Kuzman, Mešić Com: Posla ima, novca ima, ali nedostaje operative

O digitalizaciji u Hrvatskoj možemo govoriti i u okviru tzv. pametnih kuća. Projektiraju se kuće koje kroz digitalne uređaje reguliraju više procesa, od temperature, hlađenja, grijanja, vlage i slično, a koje korisnik može regulirati putem svog pametnog telefona. Takav trend, tumači Hrvoje Kralj, krenuo je iz hotelskog poslovanja gdje u sobama postoji jedno centralno mjesto koje je povezano s centralnim mjestom hotela. Tako su sobe umrežene i pametne. Isti princip koristi se danas u gradnji kuća te postoje softverska i hardverska rješenja koja omogućuju takvo umrežavanje. No, u Hrvatskoj se to slabije primjenjuje, uglavnom zbog visokih cijena takve infrastrukture.

Nešto više pažnje posvećuje se energetskoj učinkovitosti kuća i zgrada i to zahvaljujući novčanim poticajima iz fondova Europske unije, pogotovo stoga što su se investitori okrenuli prema pristupačnim adaptacijama i projektima povećanja energetske učinkovitosti u područjima najteže pogođenima ekonomskom krizom.

Potreba za IT partnerom

Što se projektiranja samog poslovnog objekta tiče, sve je izraženija potreba kompanija za strateškim IT partnerom u procesima projektiranja i gradnje poslovnih prostora. Posebno se to odnosi na konzultantske usluge i rješenja za IT infrastrukturu. Tako i Combis ima tim za mrežnu infrastrukturu i povezivanje koji nudi cjelovita rješenja izgradnje komunikacijske infrastrukture.

Tim usko surađuje s projektantima te aktivno sudjeluje i u projektiranju infrastrukture objekata. “Radimo na projektima implementacije bežičnih i žičanih mreža (Wi-Fi i LAN), projektima sigurnih i uvijek dostupnih podatkovnih centara, sustavima za tehničku zaštitu u hotelima te ostalim objektima”, pojašnjava Hrvoje Kralj.

Istraživanja potvrđuju da postoji mnogo razloga za nisku produktivnost. Građevinska industrija je strogo regulirana i jako ovisna o potražnji javnog sektora, osobito u niskogradnji. Tržišno okruženje često je narušeno radom na crno i korupcijom, navode analitičari McKinseyja. Osim toga, građevinski sektor je usitnjen, a prilikom ugovaranja poslova često dolazi do loše procjene rizika. Rezultat svega je loše upravljanje, loša izvedba, manjak vještina, neadekvatno posloženi procesi i nedovoljna ulaganje u edukaciju, istraživanje i razvoj te inovacije.

Primjeri inovativnih tvrtki iz regije pokazuju da se simultanim djelovanjem na sedam područja produktivnost može povećati za 50 do 60 posto: promjenom regulative, promjenom ugovornih okvira kako bi se promijenila dinamika industrije, promišljanjem projektiranja i inženjerskih procesa, boljim upravljanjem nabavom i opskrbnim lancem, poboljšanom izvedbom na samom gradilištu, uvođenjem digitalnih tehnologija, novih materijala i napredne automatizacije te razvojem novih vještina kod radne snage.

Digitalizacija u projektnom dijelu

“Što se tiče same izvedbe radova ne vidim pretjeranih noviteta. Sve građevinske kompanije moraju pronaći novac za ulaganje i digitalizaciju. S obzirom na to da se građevinski sektor tek počinje buditi, sve je to još uvijek u nekim povojima i testiranjima. Softverska rješenja više se koriste za kontrolu ulaza i izlaza robe, dostava na gradilište, kontrolu skladišta i količina robe. S druge strane, digitalizacija je više maha uzela u projektom dijelu, a za sam proces gradnje još ne postoje neki digitalizirani sustavi za široku primjenu”, smatra Hrvoje Kralj.

>>Davor Mateković: Danas u arhitekturi glavnu riječ ne vode stilovi već jaki individualci

>>Damjan Geber: Svaki prostor priča svoju priču

“Nedostatak ljudi će nas morati potaknuti da razmotrimo koje su nova tehnološka rješenja za zamjenu ljudi. Pogotovo u visokogradnji. Sve više se primjenjuje industrijska, montažna gradnja, kod koje se elementi montiraju na gradilištu. U niskogradnji smo najviše okrenuti mehanizaciji. Jedan stroj za polaganje asfalta nema više potrebe za puno ručnog rada. No, ima još dosta toga što se može napraviti. Treba pratiti nove tehnologije koje će sve više izuzimati ljude iz procesa gradnja na samom gradilištu”, smatra Ivan Kolarić. “Građevina više nema dovoljno ljudskih resursa da bi radila na stare načine. Zemlje s velikim brojem stanovnika možda si još mogu dozvoliti veliki broj radnika, ali europske zemlje moraju ići  na montažnu, prefabriciranu gradnju koja će iziskivati što manje ljudi”, zaključuje Kolarić.

Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 30. travnja 2018. (br. 4027) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.