Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila nacrt prijedloga izmjena Zakona o šumama kojima bi se za smanjila stopa za obračun naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, dok bi se granica za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja naknade povećala. Riječ je o neporeznim davanjima (parafiskalnim nametima) koje poslodavci prepoznaju kao opterećenje poslovanja. Procjena je da bi se ovim promjenama poduzetnici na godišnjoj razini rasteretili za 33 milijuna kuna.
Zakonom o šumama uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Sredstva za financiranje održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima osiguravaju se, između ostalog, iz naknade za općekorisne funkcije šuma.
Naknadu moraju plaćati sve pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od 3 milijuna kuna. Prema ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj s krajem 2019. (registrirane pravne osobe – 280.017 te subjekti u obrtu i slobodna zanimanja – 83.811), samo ih je nešto više od 20 tisuća, odnosno oko 5,5 posto evidentirano kao obveznici plaćanja ove naknade.
Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma se plaća u visini 0,0265 posto od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka te se evidentira kao namjenski prihod državnog proračuna, odnosno prihod za posebne namjene, čije je korištenje i namjena utvrđena Zakonom o šumama – razminiranje (30%), vatrogasna djelatnost (20%), gospodarenje državnim šumama (37%), gospodarenje privatnim šumama (12%) te znanstvenoistraživački rad u šumarstvu (1%).
U posljednjih pet godina prosječno se godišnje na ime naknade za općekorisne funkcije šuma prikupilo 190,7 milijuna kuna.
Broj obveznika će se prepoloviti
Izmjenama Zakona o šumama stopa po kojoj se obračunava naknada za općekorisne funkcije šuma smanjila bi se za 10 posto, sa sadašnjih 0,0265 posto na 0,024 posto ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka. Ovom mjerom direktno će se pozitivno djelovati na poslovanje svih gospodarskih subjekata koji su obveznici plaćanja predmetne naknade. Kroz provedbu ove mjere očekuje se rasterećenje gospodarskih subjekata u visini oko 19 milijuna kuna, navodi Vlada.
Drugom predloženom mjerom plaćanja naknade bi se oslobodile pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit te fizičke osobe obveznike plaćanja poreza na dohodak koji imaju prihod manji od 7,5 milijuna kuna. Povećanjem granice ukupnog godišnjeg prihoda i primitka s dosadašnjih 3 milijuna kuna na novopredloženih 7,5 milijuna kuna broj obveznika plaćanja naknade bi se prepolovio, odnosno umjesto sadašnjih dvadesetak tisuća obveznika naknadu bi ih trebalo plaćati oko 10.500. Ovom izmjenom ukupni prihodi iz naknade za općekorisne funkcije šuma bili bi smanjeni za dodatnih 14 milijuna kuna.
Predlože mjere trebale bi imati pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata te očuvanje njihove gospodarske djelatnosti, likvidnosti poslovanja i očuvanja radnih mjesta, očekuje Vlada.
Ukupno rasterećenje 33 milijuna kuna
“Poduzetništvo će se dodatno rasteretiti davanja u visini oko 33 milijuna kuna, slijedom čega je, uz umanjenu gospodarsku aktivnost i posljedično umanjenje dinamike prikupljenih sredstava na ime naknade za općekorisne funkcije šuma, za očekivati i blago smanjenje aktivnosti u djelatnostima vezanima uz razminiranje, vatrogasnu djelatnost i gospodarenje šumama. Između ostalog, za očekivati je i mogućnost smanjenja drugih aktivnosti koje su vrlo značajne sa stanovišta zaštite prirode i okoliša (tzv. ekološka uloga šume) kao npr. podizanja novih šuma, sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, očuvanje bioraznolikosti i sl., a iz čega proizlazi i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Budući da iz Europskog zelenog plana (Green Deal) proizlazi nužnost za poboljšanjem kvalitete i kvantitete postojećih šumskih površina te potreba za povećanim ulaganjima u općekorisne funkcije šuma, a što je suprotno od onoga što će uslijediti kao posljedica ovih izmjena Zakona, potrebno je uložiti dodatne napore i osigurati druge izvore sredstava da bi šumoposjednici mogli zadržati postojeću razinu očuvanja općekorisnih funkcija šuma, npr. kroz nacionalni Strateški plan za poljoprivredu (u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije) osigurati odgovarajuće poticaje ili potpore za šumoposjednike u smislu očuvanja bioraznolikosti i održivog gospodarenja šumama čime će se nadomjestiti i povećati financiranje općekorisnih funkcija šuma kao što je i predviđeno odredbama Europskog zelenog plana”, navodi se u Vladinu dokumentu.
FINA više neče obračunavati i naplaćivati naknadu
Aktualni Zakon o šumama također propisuje da poslove obračuna i naplate naknade obavlja Financijska agencija u ime Ministarstva poljoprivrede. Kako će se smanjenjem broja obveznika plaćanja naknade značajno smanjiti i opseg administrativne obrade, te da model suradnje s Financijskom agencijom još uvijek nije razvijen i operabilan, ne postoji više potreba da poslove obračuna i naplate naknade u ime Ministarstva poljoprivrede obavlja Financijska agencija.
Te poslove može obavljati i samo Ministarstvo. Time će se uštedjeti sredstava u državnom proračunu, ali i stvoriti preduvjeti za usvajanje podzakonskog akta temeljem kojega će se tehnički normirati način obračuna naknade i elektronička komunikacija s obveznicima radi administrativnog rasterećenja gospodarstva.
>>Evo koje će neporezne i parafiskalne namete Vlada ipak smanjiti
