Globalizacija donosi sve više promjena za radnu snagu, a poslovi su sve više pod pritiskom umjetne inteligencije, strojnog učenja i robota. Procjenjuje se kako čak polovina poslova koje poznajemo danas, neće postojati za deset godina. Zbog svega toga i menadžeri su prisiljeni mijenjati svoje navike. Donosimo neke od vještina koje će, prema pisanju portala fastcompany.com morati poznavati menadžeri 2025. godine.
Tehnološke vještine
Tehnologija će se razvijati zajedno s nama, predviđaju stručnjaci, i nijedno zanimanje neće biti imuno na njene učinke. Ona postaje sveprisutna na svakom radnom mjestu što znači da će donijeti nove izazove, konflikte i mogućnosti. Menadžeri će morati razumjeti tehnologiju kako bi išli u korak s njom i mogli predvidjeti probleme.
Menadžeri budućnosti morat će ne samo usvojiti nove tehnologije već i biti spremni na promjenu odnosa između zaposlenika i novih tehnologija.
Izvanredne sposobnosti vođenja
Dobri menadžeri i vođe morat će biti manje egocentrični. Pristup „Ja sam vođa i moraš me slušati“ neće biti djelotvoran na konkurentnom tržištu rada na kojem će dominirati milenijci. Menadžeri će se stoga morati više usredotočiti na aktiviranje ljudi i timova te na odgovarajuću valorizaciju njihovih postignuća. Najbolji među njima istražit će poteškoće i na osnovu toga izgraditi tim koji se s njima može nositi. Pri tome će slušati savjete tima, a ne mu naređivati.
Procjena socijalne inteligencije
Uspješni menadžeri morat će biti u stanju dobro procijeniti kandidate i zaposlenike prema njihovoj socijalnoj inteligenciji, a ne samo prema tehničkim sposobnostima. Najbolji zaposlenici imaju snažno kritičko mišljenje i vještine nužne za kreativno rješavanje problema, slažu se stručnjaci.
Fokus na rezultatima
Kompanije će sve više usvajati poslovanje usmjereno na rezultate (Results-Only Work Environments (ROWE). Drugim riječima, uspješni menadžeri stvorit će okruženje koje se manje usredotočuje na to gdje i kako ljudi rade, a više će mjeriti rezultate.
Rast će angažiranje „podizvođača“, a menadžeri će morati otkriti kako spojiti vještine potrebne za postizanje ciljeva.
S porastom udjela autonomne radne snage, izvedba će se morati vrednovati prema rezultatima, a ne satima provedenim na poslu, kažu stručnjci te dodaju kako će zadatak menadžera biti da se usredotoče na komunikaciju i upravljanje odnosima.
Suradnja temeljena na toleranciji
Budući da će timove sačinjavati podizvođači, konzultanti, zaposlenici na odvojenim mjestima kao i oni u matičnim uredima, menadžeri će morati naučiti kako izgraditi kulturu u netradicionalnim okruženjima. Timovi će postajati sve različitiji – na tržište rada ući će Generacija Z, a radnici iz baby boom generacije još će uvijek biti aktivni. Vođe će morati biti osjetljivi i na kulturalne razlike.
Ponekad, šefovi zamijene suradnju s pristankom i skladom što može usporiti napredak tima i učiniti ga manje učinkovitim. Sposobnost vođe koji će znati preokrenuti status quo razlikovat će prosječnog menadžera od iznimnog.
Transparentnost
Učinkovita gradnja kulture u netradicionalnim timovina zahtijevat će novu razinu transparentnosti i komunikacije. Menadžerima je već teško snalaziti se u ovim područjima jer u isto vrijeme moraju zaštitititi kompaniju i zadovoljiti zaposlenike.
Tajne i dvoličnost neće dobro proći u svijetu u kojem se sve više otkriva svaki detalj – od plaće do privatnih poruka. Udaljenim timovima potrebne su vođe kojima mogu vjerovati.
Emocionalna inteligencija
Emocionalnoj se inteligenciji u posljednje vrijeme posvećuje puno pažnje, a u još će snažniji fokus doći u sljedećih deset godina s promjenom tradicionalnih radnih mjesta.
Visoka emocionalna inteligencija povezana je sa samosvjesnošću, poznavanjem vlastitih snaga i slabosti. S njom je povezana i sposobnost pojedinca da traži pomoć od kolega ili nadređenih što mu u konačnici pokazuje područja u kojima može napredovati.
Ljudi s višom emocionalnom inteligencijom empatičniji su, a menadžerima pomažu shvatiti širu sliku i procijeniti što nije u redu s njihovim timom.
