“Ako želiš da nešto bude obavljeno, povjeri to marljivoj osobi”. Nije sasvim jasno odakle potječe ova izreka, ali ideja da posao povjerite nekome tko učinkovito upravlja s nekoliko projekata i vjerojatno ima uspostavljen sustav za određivanje prioriteta i učinkovitosti ima smisla. No, postoji trenutak u kojem ta vrijedna osoba postaje preopterećena. Slikovito rečeno, dodate joj jednu loptu previše i sve su uruši, piše Stephanie Vozza na portalu Fast Company.
Otprilike dvije trećine zaposlenika osjeća se dovoljno snažno da odbije dodatni posao, navodi se u nedavno objavljenom izvješću tvrtke Resume Now koja se bavi sastavljanjem životopisa. Ali 59 posto zaposlenih se često osjeća “pregoreno”. Najteže je pogođena generacija Z, kod koje se zabilježene najveće razine stresa i problemi s upravljanjem vlastitim radnim opterećenjem.
Nedavna studija servisa za sastavljanje životopisa LiveCareer pokazala je da se od 77 posto zaposlenika svakog tjedna traži da preuzmu nekakav dodatni posao. Čak 56 posto ih na to nevoljko pristaje zbog pritiska menadžera ili vodstva, a 8 posto ih priznaje da uopće ne znaju kako odbiti takav zahtjev.
Kako zaustaviti šefa koji vas zatrpava dodatnim poslovima
Dodatni posao teško je definirati i to jedan od razloga zašto ga je teško odbiti, smatra Keith Spencer, karijerni savjetnik iz tvrtke Resume Now. “To je u biti posao koji je izvan normalnog opsega vaše uloge”, pojašnjava Spencer. Dodaje kako je nekim ljudima sasvim normalno preuzeti dodatni posao, jer im to omogućuje da isprobaju nove stvari i steknu nove vještine te da rade s različitim ljudima. Smatraju da stjecanje tog novog iskustva može biti korisno.
Ljudi često pristaju preuzeti dodatni posao jer su razvili naviku da pomažu drugima, tumači pak Jenn Gunsaullus, sociologinja i stručnjakinja za međuljudske odnose. Naime mnogi su odrasli u uvjerenju da je njihova glavna vrijednost davanje i pomaganje. Ističe kako su ljudi, iako u tome ima mnogo pozitivnoga, u radnom okruženju to spremni zlouporabiti.
S njom se slaže Shira Gill, autorica knjige “LifeStyled: Your Guide to a More Organized & Intentional Life”. “Većina nas nastoji ugoditi ljudima i ne razočarati ih. Također, želimo pokazati da smo sposobni i dorasli situaciji. Ljudi ponekad miješaju odbijanje s neuspjehom, razočarenjem i nedoraslošću situaciji. A obično je suprotno”, pojašnjava.
“Kada preuzmemo previše obveza, završimo s neuspjehom u svemu.”
Pronađite korijene svog refleksnog “Da” za dodatni posao
Da biste počeli odbijati dodatne poslove, morate sebi razjasniti zašto ste ih do sada pristajali preuzimati.
Gunsaullus predlaže da si postavite niz pitanja. Na primjer: Kako sam sebi objašnjavam zašto uvijek govorim ‘da’? Tko sam ja kad uvijek pristajem na zahtjeve drugih?
“Postoji temeljni narativ koji je usađen u vaš mozak tijekom života, ali nije nužno utemeljen na činjenicama”, tumači Gunsaullus. “Moramo zastati i razmisliti o toj priči i o tome odakle ona dolazi. Nakon toga treba poraditi na osobnom razvoju kako bismo nadišli te obrasce”, savjetuje.
Dodaje da je važno razjasniti emocije koje ste vezali uz ovu priču. Zapitajte se: “Što osjećam? Je li to strah? Tjeskoba? Osjećam li sram ako odbijem? Osjećam li strah od vlastitog razočaranja ili strah da ću razočarati druge?”
Zatim, predlaže da pokušate odrediti svoju fizičku reakciju. Pitanje poput “Kako osjećam reakciju u sebi?” prebacuje apstraktni osjećaj na nešto opipljivo čime se možete pozabaviti.
“Možete li duboko disati? Možete li se potapšati po ramenu zbog toga što ste razmislili i donijeli odluku na svoju dobrobit? To je način da se trenutačno razbije ustaljeni obrazac usmjeravanjem na ono što osjećate u sebi”, objašnjava Gunsaullus.
Konačno, Gunsaullus kaže da svoju osobnu moć možete vratiti tako da odredite kako ćete reagirati u budućnosti. “Kako odgovoriti, a da pritom budete ponosni na sebe?”, pita Gunsaullus. “Kako postupiti strateški, a da zadržite produktivnost kako biste napredovali u karijeri i ispunili svoje velike ciljeve?”
Recite “Ne”
Izvješće agencije Resume Now pokazalo je da 42 posto zaposlenih osjeća olakšanje nakon što odbiju dodatni posao, što znači da ih 58 posto ne osjeća.
“Odbijanje može kod ljudi stvoriti osjećaj krivnje”, kaže Spencer. “Možda stvarno poštuješ svog menadžera i sada on mora preuzeti posao. Ili želite biti timski igrač, pa ste zabrinuti zbog percepcije koju ljudi mogu imati o vama ako odbijete. Sve se svodi na pronalaženje te ravnoteže, postavljanje nekih granica i zalaganje za sebe kako biste zaštitili svoje mentalno zdravlje”, naglašava.
Ako primijetite rane znakove koji upozoravaju na pregorijevanje, poput kroničnog umora, osjećaja razdražljivosti ili otuđenosti na poslu, razgovarajte sa svojim nadređenim što je prije moguće.
“Ne želite žrtvovati ili ugroziti kvalitetu svog rada samo da biste odradili više posla”, zaključuje Spencer.
Postavljanje jasnih granica počinje definiranjem najvažnijih ishoda te količine vremena, energije i učinaka koji su vam potrebni da ih postignete, kaže Gill.
Potrebno je kritički promotriti svoje vrijeme kako biste procijenili koliko vam je vremena i energije preostalo za manje odnosno manje značajne zadatke. Svatko od nas ima drugačije kapacitete, napominje Gill.
Također predlaže da zamolite svog šefa za pomoć u ponovnom određivanju prioriteta vašeg radnog opterećenja tako što ćete mu reći nešto poput: “Shvatio sam da je ovo prioritet. Ako preuzmem ovaj novi zadatak ili odgovornost, bojim se da će to utjecati na uspješan ishod prioritetnog zadatka”.
Zatim dodaje kako je potrebno prepustiti šefu odgovornost da odluči tako što ćete vrlo konkretno opisati što će se dogoditi ako preuzmete novi zadatak.
Posao treba obaviti, pa Gunsaullus preporučuje da se razmotre tri stvari. Prvo, jesu li takvi dodatni zadaci učestali i dijele li se dodatni poslovi ravnopravno? Drugo, jeste li preopterećeni poslom i imate li već problema s onim što radite? I treće, postoji li u onome što se od vas traži da učinite nešto što bi bilo korisno za vaš napredak u karijeri?
Gunsaullus napominje da je potrebno ponašati se strateški. Izgovorite rečenice poput ove: “Učinio sam to posljednja tri puta i to me udaljilo od posla i onoga čemu sam predan”.
Budite vrlo jasni, činjenični i logični.
Što riskirate ako ne kažete “Ne”
Ako vam se čini da ste osoba koju često traže za dodatni posao, posebno za one zadatke koji neće unaprijediti vašu karijeru, važno je da počnete odbijati zadatke.
“Ljudi koji stalno govore “Da” su među onima koje drugi ljudi najviše vole, ali to otvara mogućnost njihova iskorištavanja na radnom mjestu zbog čega mogu postati ogorčeni”, upozorava Gunsaullus.
Uostalom čini se da ih drugi ljudi ne poštuju zbog toga što nisu spremni reći “Ne” pa ih svrstavaju u lake mete.
“Reći “Ne” je poput vježbanja u teretani”, dodaje Gunsaullus. “Da bismo došli do zadovoljstva moramo proći kroz nelagodu u emocionalnom, mentalnom i društvenom kontekstu. Iako osjećamo potrebu da promijenimo standardne obrasce, istovremeno osjećamo nelagodu zato što isprobavamo nešto novo. No, što više uvježbavamo svoj mozak i neuronsku mrežu da se lakše nose s neugodom, proces postaje lakši. Neugoda možda nikada neće u potpunosti nestati, ali nije više tako dominantna”, pojašnjava Gunsaullus.
Gill predlaže izradu popisa stvari koje ne biste trebali činiti i sastavljanje izjave o osobnoj misiji. Takve stvari vam mogu pomoći da ostanete na pravom putu. Zapišite ih i stavite blizu vašeg računala ili negdje u užem radnom prostoru, da ih uvijek imate pri ruci.
“Ljudi često prave dugačke popise obaveza, ali ne prave popise ishoda ili rezultata. Umjesto da bezumno radite razne stvari, usredotočite se na postizanje i dovršavanje onoga što je važno”, savjetuje Gill. Bitno je imati na umu da kada preuzmemo previše obveza, završimo s neuspjehom u svemu, a to ne želimo.
