Tehnologija: Deset ključnih potrošačkih trendova za 2019.

Korisnici očekuju da će pametni pomoćnici sudjelovati u obiteljskim raspravama kao i drugi članovi obitelji te da će uređaji koji razumiju naša raspoloženja biti svima dostupni za tri godine. Korisnici AR/VR-a žele praktičnu virtualnu podršku u zadacima poput kuhanja ili popravaka

u 5:49 Zadnja izmjena: 09.01.2019 u 15:10
168
deset ključnih potrošačkih trendova

Tehnologija nam danas donosi prednosti kao nikada prije. Želimo da stvari budu jeftinije, brže, prilagođene našim zahtjevima i potrebama, te da nam budu dostavljene na kućni prag bez dodatnih troškova.

Supermarketi bez blagajni; prodavaonice odjeće koje vam uzmu mjeru u sekundi i kroje po tome odjeću za nekoliko minuta; škole i bolnice s robotiziranim nastavnicima i liječnicima; autonomni automobili; galerije s djelima koje je stvorila umjetna inteligencija; živa glazba skladana kroz algoritme – to su samo neki od primjera koje možemo očekivati u budućnosti. Mnogi od tih primjera čine se poput znanstvene fantastike – ali svakog dana svjedočimo da su sve bliže realizaciji.

Automatizacijom nazivamo procese koji se izvode bez ljudske intervencije ili pomoći. S digitalnom tehnologijom brzina i doseg automatizacije se povećavaju. Na radnim mjestima to su već uobičajeni procesi, ali što će se dogoditi kada cijelo društvo bude automatizirano? Hoće li život sastavljen od automatiziranih procesa ostati human, primjeren čovjeku? Kakva će biti naša pozicija u društvu kao pojedinca kada sve bude pametnije, preciznije i logičnije?

Automatizacija omogućava stvaranje uređenog društva, ali kada budemo suočeni s nizom autonomnih procesa koji se odvijaju istodobno, hoće li društvo postati kaotičo?

>>Tehnologija: 10 glavnih potrošačkih trendova za 2018.

Ericssonovo osmo izvješće Consumer Lab donosi deset ključnih potrošačkih trendova za 2019. godinu, na temelju predviđanja 34 milijuna naprednih korisnika tehnologije. Izvješće otkriva pomiješane emocije potrošača. Gotovo pola ispitanika u anketi smatra da je internet, u dobru i zlu, zamijenio mnoge jednostavne užitke svakodnevnog života.

Deset ključnih potrošačkih trendova u 2019. godini.

Ericsson Consumer Lab

1. Svjesni virtualni pomoćnici

Vaš pametni telefon vjerojatno sadrži više senzora od ijednog drugog uređaja u vašem domu. No, napredna tehnologija kao što je prepoznavanje lica koristi se za sada samo za naizgled jednostavne radnje kao što je otključavanje telefona.

Ali što ako vaš smartphone postane potpuno svjestan vas, ne samo onoga što radite, nego i onoga što jeste? Umjetna inteligencija već danas može shvatiti vašu osobnost samo pogledom u vaše oči ili slušajući vaš glas. Više od šezdeset posto korisnika virtualnih pomoćnika misli da će uređaji koji razumiju naša raspoloženja biti dostupni svima za tri godine.

Čak 42 posto ispitanika smatra da će ih pametni telefoni uskoro razumjeti bolje nego njihovi prijatelji. U stvari, 6 od 10 uređaja koji misle i reagiraju na naše raspoloženje bit će mainstream za 3 godine. Kada se to desi, uređaji će reagirati na situacije umjesto na naredbe. Zamislite da ste svom pametnom zvučniku povjerili tajnu i želite da ona ostane skrivena. Pedeset šest posto korisnika virtualnih asistenata želi diskretan pametan zvučnik koji će čuvati njihovu tajnu.

Također, 52 posto ispitanika želi pametni sat koji blokira obavijesti kada shvati da su zauzeti, a 47 posto želi aplikaciju koja provjerava objavu na društvenim mrežama ako primijeti iznenađenje na njihovu licu.

Kada nas uređaji budu dobro poznavali, oni će znati i naše tajne. Ali zapanjujuće je da dvostruko više ispitanika vjeruje da će pametni uređaji čuvati njihove tajne bolje od ljudi.
Ispitanici više vjeruju virtualnim asistentima kada je riječ o savjetima o osiguranju, ali kada je riječ o modi, pravu i zdravlju za sada još uvijek više vjeruju ljudima.

2. Sukobi između pametnih uređaja

Obiteljski život često uključuje prepirke i trivijalne svađe zbog različitih mišljenja,. To bi se moglo preslikati na virtualne asistente.

Što će se dogoditi ako različiti virtualni asistenti, kao što su Alexa, Googleov asistent ili Siri, budu prisutni u različitim uređajima u našem domu?

>>Digitalni pomoćnici postaju neizostavni dio kupovine

Istraživanje je pokazalo da 47 posto anketiranih korisnika virtualnih asistenata misli da će im različiti asistenti dati različite odgovore, a 41 posto ih smatra kako će za parove biti važno da imaju kompatibilne pomoćnike.

No, hoće li se sukobljeni asistenti doista svađati? Kao što ne žele govoriti o zategnutim odnosima kada su u javnosti, ljudi vjerojatno neće htjeti govoriti ni o prepirkama koje se događaju između njihovih uređaja kod kuće. To bi moglo dovesti do napetosti u kući i izazvati svađe između članova obitelji.

Iako samo 31 posto ispitanika misli da bi se virtualni asistenti u kućanstvu mogli počeli svađati međusobno poput članova obitelji, 66 posto ih vjeruje da će za tri godine takav scenarij biti uobičajen.

3. Špijunske aplikacije

Iako još uvijek postoji malo konkretnih dokaza da aplikacije prate vaše razgovore, teško se oteti dojmu da vam netko stalno gleda preko ramena. Istraživanje Ericsson Consumer Laba pokazalo je da 47 posto ispitanika vjeruje da mnoge popularne aplikacije koriste kamere, mikrofone i informacije o lokaciji za prikupljanje podataka o njihovom svakodnevnom ponašanju, čak i kada ne koriste aplikacije.

Mnogi ljudi se zbog toga osjećaju iskorišteni. Čak 52 posto potrošača smatra da popularne aplikacije prikupljaju više podataka nego što je potrebno kako bi omogućile profit kompanijama koje iza tih aplikacija stoje. Zbog toga više od polovice potrošača prilikom odabira usluga i proizvoda pokušava izbjeći tvrtke koje zloupotrebljavaju osobne podatke. Također, više od polovice ispitanika zabrinuto je da se njihovi podaci putem aplikacija prodaju drugim kompanijama bez njihova dopuštenja.

Zbog toga 59 posto ispitanika smatra da su nužna globalna načela o zaštiti osobnih podataka. Rasprava o pitanjima integriteta pojedinca jačat će s povećanjem digitalizacije društva.

4. Prisilni pristanak

Sa sve većim brojem web stranica koje nastoje prikupiti podatke o nama, pregledavanje interneta se pretvorilo u pravu moru. Iako inicijativa Europske unije o zaštiti korisničkih podataka teži dobrobiti potrošača, niz kompanija nastoji potaknuti potrošače da odustanu od svojih prava na zaštitu osobnih podataka.

Posljedica je zamor potrošača. Više od polovice ispitanika smatra da bi trebao postojati jedinstveni standardizirani sporazum kojeg bi se trebale pridržavati sve kompanije. Tako bi se potrošačima omogućilo da odaberu razinu zaštite svojih podataka. Samo 8 posto ispitanika nema problema s prihvaćanjem kolačića I prikupljanjem podataka, dok je 51 posto ispitanika zbog toga uznemireno.

Pokušaj sporazuma s potrošačima može biti kontraproduktivan. Istraživanje Ericsson Consumer Laba pokazalo je da 46 posto potrošača smatra da to što moraju pristati na niz stavki sporazum čini prisilnim i bezvrijednim. Posljedica je još veće nepovjerenje.

Glavni poslovni model koji stoji iza toga su personalizirani oglasi. To postaje problem kada 49 posto ispitanika kaže da često moraju čekati da se oglas učita prije nego što mogu vidjeti web stranicu. To nameće pitanje je li time narušena izvorna ideja interneta.

Da Internet treba novi poslovni model koji će zamijeniti oglašavanje smatra 47 posto ispitanika. Čak 42 posto ispitanika smatra da se internet mora temeljito promijeniti kako bi opet postao pozitivna snaga društva.

5. Internet vještina

Više od pedeset posto korisnika proširene i virtualne stvarnosti želi aplikacije, naočale i rukavice koje daju virtualni vodič za praktične svakodnevne zadatke poput kuhanja ili popravaka.

S povećanom primjenom interneta postupno se smanjuje razumijevanja fizičkih stvari i pojava. Ako nema aplikacije, izgubljeni smo. Ne znamo što učiniti. Gotovo polovica svih ispitanika slaže se da oni koji provode previše vremena na internetu zaboravljaju kako činiti jednostavne stvari u stvarnom životu.

Internet je danas sveprisutan i može nam pomoći da popravimo slomljenu stolicu čak i ako nikad nismo držali čekić u ruci, ili da pripravimo najbolje moguće jelo iako inače imamo problem skuhati i tijesto. Zamislite interaktivni videozapis na YouTubeu koji daje personalizirane upute kako da učinite nešto što nikad niste pokušali. Osamdeset i dva posto korisnika proširene i virtualne stvarnosti vjeruje da će takve instrukcije biti široko dostupne u samo tri godine.

Ali proširena i virtualna stvarnost nude daleko veće mogućnosti. Šezdeset posto ispitanika željelo bi naočale s uputama na zaslonu koje će vam pomoći popraviti gotovo sve, a 56 posto ih želi naučiti plesati koristeći iskustvo proširene stvarnosti.

Digitalne upute koje se prilagođavaju svakom zadatku koje će biti dostupne na zahtjev vjerojatno će potaknuti stvaranje interneta vještina.

6. Beskontaktna potrošnja (eng. zero-touch)

Kupnja može biti zabavna i društvena aktivnost, ali može biti i svakodnevni posao bez kojeg će nam hladnjak ostati prazan.

Ljudi sve više očekuju da će nove tehnologije automatizirati dosadne obveze u životu i omogućiti im da imaju više vremena za zanimljive stvari. Odlazak u supermarket nije svima zabavan tako da 49 posto korisnika virtualnih asistenata želi automatizirati nabavku namirnica i drugih potrepština za kućanstvo.

>>Beskontaktno korisničko iskustvo – novo poglavlje u odnosima pružatelja usluga i korisnika

Druga radnja koja zamara potrošače je plaćanje računa za komunalne usluge. Plaćanje računa bi željelo automatizirati 55 posto ispitanika, a 47 posto bi ih voljelo imati virtualnog pomoćnika koji bi vodio njihove financije, uključujući ispunjavanje porezne prijave.

Pedeset i dva posto ispitanika želi virtualne asistente koji bi mogli popraviti manje kvarove kućne elektronike.

Automatizacija nekih kućanskih procesa može se činiti pomalo čudnom s obzirom na to da ljudi ostaju krajnji korisnici. No, beskontaktna potrošnja mogla bi postati uobičajena mnogo prije nego što mislimo. Sedam od deset korisnika virtualnih asistenata očekuje da će beskontaktna potrošnja postati uobičajena u samo 3 godine.

7. Mentalna lijenost

Tost ili žitarice? Što ako bez pomoći virtualnog asistenta nećemo moći donijeti ni jednostavne odluke, poput one što ćemo doručkovati?

U nutricionističke savjete virtualnih asistenata vjeruje 34 posto ispitanika naprema samo 25 posto njih koji vjeruju stručnim osobama. Dobro jelo pridonosi boljem raspoloženu, ali što ako vas automatiziranje odluka o tome što ćete jesti dovede u stanje da više ne znate kako se osjećate.

Tako 57 posto ispitanika želi pametni telefon koji će prepoznati da su bolesni prije nego što to sami osjete, a 54 posto ih želi pametni sat koji će prepoznati da su u stresu prije nego što sami primijete.

Hoće li zbog toga ljudi odlaziti na medicinske preglede a da nisu sigurni zašto? Četrdeset i tri posto ispitanika voljeli bi virtualnog pomoćnika koji odlučuje kada bi trebali posjetiti liječnika, stomatologa ili frizera. Digitalno doba učinilo nas je lijenima kada se od nas traži da se pokrenemo. Želimo samo klikati ili pokretati stvari dodirom prsta. Vježbamo mnogo manje nego što bismo trebali. No, fizička lijenost prijeti širenjem na um. Zbog digitalne podrška pri donošenju najbanalnijih odluka trećina potrošača smatra da će ljudi zaboraviti sami donositi odluke.

Trideset i četiri posto ispitanika vjeruje da će kritičko razmišljanje nestati zbog pretjerane upotrebe virtualnih asistenata, a 31 posto očekuje da ćemo morati ići na “misaone teretane” kako bismo vježbali razmišljanje.

8. Ekološka svijest

Ideja praćenja vaših vitalnih vrijednosti u žarištu je još otkako su pametni telefoni ušli u široku upotrebu. No, kada prva generacija nosivih proizvoda nije zadovoljila visoka očekivanja potrošača, interes ja pao. Danas je tehnologija nosivih proizvoda sazrela i interes se vraća, iako s malo promijenjenim fokusom. Ugljični otisak danas je zanimljiviji od unosa kalorija.

Ljudi sve više povezuju vlastito zdravlje sa zdravim okolišem. Posljedica je da 39 posto ispitanika želi pametni ekološki sat koji bi mjerio njihov dnevni ugljični otisak.

No, ekološka svijest je jedno, a naše ponašanje nešto sasvim drugo. Automatizacija bi mogla malo smanjiti taj jaz. Tako 4 od 10 ispitanika želi da im virtualni asistent optimizira temperaturu u prostoriji i potrošnju vode.

U nekim drugim situacijama važnije se suzdržati se od akcije. Tako 75 posto ispitanika misli da će digitalne dnevne migracije u idućih pet godina potisnuti fizičke dnevne migracije, a posljedica će biti smanjenje lošeg utjecaja na okoliš. Promjene će se odraziti i na privatni život: 78 posto ispitanika vjeruje da će u idućih pet godina virtualni godišnji odmor potisnuti fizička putovanja.

Umjesto fizičkih suvenira imat ćemo digitalne, a općenito će porasti vrijednost digitalnih predmeta u odnosu na fizičke. Mijenjat će se i naše kupovne navike pa 68 posto ispitanika smatra da će nam najkasnije za tri godine virtualni asistenti pomagati da izbjegnemo proizvode s negativnim utjecajem na okoliš. Gotovo polovica ispitanika bi podržala digitalnu eko valutu koja bi im donosila dodatni prinos kada kupuju ekološke proizvode ili putuju na ekološki prihvatljiv način.

9. Digitalni blizanci

Biti na dva mjesta istovremeno zvuči nemoguće, ali u stvarnosti to se već dešava. Dok telefoniramo fizički smo na jednom mjestu, a mislima smo u razgovoru koji se odvija negdje u eteru. To vrijedi i za mnoge situacije na internetu, kao što je chat ili igranje.

S avatarima cijela priča postaje još realnija. Drugima postaje sve teže prosuditi gdje se doista nalazimo. Istraživanje je pokazalo da 48 posto korisnika virtualne i proširene stvarnosti smatra da će avatari tako dobro oponašati mimiku lica da neće biti razlike u odnosu na odraz u ogledalu. Četrdeset sedam posto ispitanika predviđa da će biti teško raspoznati kada je riječ o stvarnim osobama, a kada o digitalnom avataru.

Brisanje granica stvarnog i virtualnog imat će i dobre strane. Oko pola ispitanika očekuje da će ih avatari moći predstavljati na različitim mjestima u isto vrijeme – na poslu, u školi ili na društvenim događanjima.

Ali 46 posto ispitanika boji se da će biti odgovorni ako njihov avatar učini nešto nezakonito. Mnogi vjeruju da bi im lažni avatar mogao ukrasti identitet.

Moglo bi proći još dosta vremena dok avatari ne postanu naši pravi digitalni blizanci, no to je smjer u kojem idemo.

Više od polovice korisnika virtualne i proširene stvarnosti smatra da će već za godinu dana biti uobičajeno da nas avatari predstavljaju na online sastancima, a 48 posto ih želi sebi identične online avatare kako bi mogli biti na dva mjesta u isto vrijeme.

10. 5G pridonosi automatizaciji društva

Kada je riječ o automatizaciji svakodnevnih procesa, velika očekivanja vezana su uz tehnologiju 5G. Tako 37 posto ispitanika predviđa da će 5G poboljšati kućne alarme, a 23 posto očekuje pozitivan utjecaj na autonomne automobile. Jedan od pet ispitanika predviđa da će tehnologija 5G pridonijeti lakšem očitavanju brojila za vodu, plin ili struju te upravljanju pećnicama, hladnjacima i perilicama.

>>Što kao korisnici očekujemo od 5G tehnologije?

Da bi usluge utemeljene na 5G tehnologiji došle do masovnog tržišta, mora se pojaviti kultni uređaj koji će obilježiti novu tehnologiju, kao što je iPhone obilježio mobilni internet. Treba nam pametni telefon koji će definirati masovnu automatizaciju kao inteligentno čvorište za niz IioT uređaja. Takav pametni telefon korisnici su u istraživanju naveli kao primarni uređaj koji bi kupili. Na drugom mjestu je autonomni automobil, na trećem AR telefon, a na četvrtom pametne naočale.

Uvidi predstavljeni u izvješću zasnovani su na više od 23 godine globalnih istraživačkih aktivnosti Ericsson ConsumerLaba, a prvenstveno se oslanjaju na podatke iz online ankete naprednih korisnika Interneta u 10 utjecajnih gradova širom svijeta provedene u listopadu 2018.