Hrvatski sabor usvojio je u petak većinom glasova Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Zakon je podržalo 117 zastupnika, 13 ih je bilo protiv, a jedan zastupnik ostao je suzdržan. Odbijeni su amandmani koje su predložili Most i Klub zeleno-lijevog bloka, kao i zaključak Kluba Mosta. Te prijedloge je prethodno odbila i Vlada.
Hrvatska bi trebala uvesti euro 1. siječnja 2023., a tome prethodi višemjesečno razdoblje “privikavanja” u kojem će se cijene morati iskazivati i u kunama, i u eurima. No, obveza dvojnog iskazivanja ne odnosi se samo na cijene, nego i na obračun plaća, mirovina i drugih primanja. Cijene bi se trebale dualno iskazivati od 5. rujna.
Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, pa bi cijene i tijekom 2023. trebale biti istaknute u obje valute.
Razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro trajat će 14 dana od datuma uvođenja eura, a gotovina u kunama će se bez dodatnih troškova moći zamijeniti za euro tijekom cijele 2023. godine u bankama, poslovnicama Hrvatske pošte i FINA-e. Tijekom 12 mjeseci građani će moći zamijeniti 100 kunskih novčanica i 100 kunskih kovanica po jednoj transakciji.
Nakon toga građani će novčanice kune moći besplatno zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci. Rok važenja za kovanice je tri godine, a za novčanice je rok važenja neograničen.
>>Uvođenjem eura standard građana će porasti, ali ne odmah
>>Uvođenje eura: Smanjuju se kamatne stope i anuiteti, ali sve ovisi o ECB-u
>>Ako imate kune kod kuće, položite ih na kunski transakcijski račun
>>Vujčić: Učinak uvođenja eura na ukupnu stopu inflacije bit će manji od 10%
>>Od idućeg ljeta plaće ćemo iskazivati (i) u eurima
>>Hrvatska u predvorju eurozone – paritetni tečaj 7,53450 kuna za euro
>>Kovanice kune vrijedit će još tri godine, a novčanice neograničeno
