Kako prevladati sagorijevanje na poslu

Sagorijevanje na poslu je toliko raširen fenomen da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno službeno klasificirala kao sindrom

u 5:48 Zadnja izmjena: 03.11.2019 u 21:42
129
sagorijevanje na poslu

Svi smo to doživjeli: loš dan na poslu kao uvod u loš tjedan. Bili ste pod stresom. Bojali ste se odlaska u ured. Osjećali ste da vam ništa ne ide od ruke ili da vaš rad nije cijenjen. Kada takvi osjećaji potraju i počnu se manifestirati kroz fizičke simptome i nepodnošljiv stres, vjerojatno je riječ o sagorijevanju na poslu.

Gallup je ispitao otprilike 7500 radnika s punim radnim vremenom i utvrdio da 23 posto njih osjeća izgaranje na poslu, a 44 posto ih je prijavilo da se tako ponekad osjeća. Sagorijevanje na poslu je toliko raširen fenomen da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno službeno klasificirala kao sindrom (iako ne kao medicinsko stanje).

Ako ne bude prepoznato na vrijeme, sagorijevanje može dovesti do sloma. U nedavnoj anketi na Monsteru polovina od tri tisuće ispitanika priznala je da je plakala na poslu. Glavna dva uzroka bili su šef i/ili kolega (45%) i radno opterećenje (16%).

Dobra stvar kod izgaranja je da se može popraviti, poručuju stručnjaci. Sagorijevanje je važno prepoznati prije nego što preraste u akutnu fazu. Ako mislite da opisuje vašu trenutnu situaciju, pokušajte primijeniti neke od strategija upravljanja stresom koje opisujemo u nastavku.

Što je sagorijevanje na poslu ili burnout?

Svjetska zdravstvena organizacija burnout ili sindrom izgaranja na poslu definira kao progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada koji nastaje zbog frustracije i stresa na radnom mjestu.

Riječ je o situacijama u kojima se radnikovo psihološko ili fiziološko stanje mijenja do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja. Promjene su posljedica zahtjeva radne okoline koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se još više povećao zbog globalne krize i nezaposlenosti.

Drugim riječima, sagorijevanje na poslu je mnogo više od pukog neslaganja sa šefom. Izgaranje izaziva neprestani, snažan osjećaj psihičke i fizičke iscrpljenosti. Kad taj osjećaj donesete kući, kada zbog njega više ne možete spavati, jesti niti uživati u životu, dosegnuli ste vrhunac procesa izgaranja na poslu.

>>Četiri navike koje će vam pomoći da budete sretniji na poslu

Koliko je sagorijevanje na poslu učestala pojava?

Iako nema čvrstih podataka, neka stručna izvješća potvrđuju da broj prijavljenih slučajeva raste. No, moguće je da je porast jednostavno posljedica toga da je sindrom danas prepoznat i da ga se lakše uočava.

Druga važna okolnost je da se način rada u posljednjih nekoliko godina dramatično promijenio pa i to potiče rast broja slučajeva izgaranja radnika na poslu. Radnici su danas izloženi 24-satnom pritisku putem e-pošte i raznih aplikacija.

>>Znate li što je emocionalna otpornost na radnom mjestu

Što uzrokuje izgaranje?

Uzroci se često pripisuju iscrpljenosti uslijed radnog opterećenja, bez obzira na to radite li nešto što volite ili mrzite. Rad s mikromenadžerima ili nasilnicima također može utjecati na vaše emocionalno stanje. Na poslu koji vam ne odgovara jasno je da negativni osjećaji mogu prerasti u depresiju. Ali i preopterećenost na poslu koji volite može uzeti danak.

Kada dostignete točku iscrpljenosti, to može potaknuti stres te izazvati anksioznost. Više ne možete spavati (zbog prekomjerne količine hormona stresa kortizola), a to onda dovodi do osjećaja fizičke i psihičke iscrpljenosti.

Neki ljudi mogu sagorjeti nakon velikih uspjeha. Primjer su sportaši nakon velikih trijumfa ili poslovni ljudi koji rano dosegnu vrhunac. Sljedeći izazov za njih može prerasti u sagorijevanje.

>>Šest znakova da ste produktivniji od prosječne osobe

Koji su znakovi sagorijevanja?

Bez obzira na uzroke, znakovi sagorijevanja su uvijek slični. Neki će ljudi doći na posao, sjesti na radno mjesto i jednostavno zuriti u prazno. Odgađat će početak posla uz izgovore da trebaju provjeriti e-mail, pogedati neki zapis na YouTubeu ili porazgovarati s nekim od suradnika. Takva reakcije posljedica je pada motivacije te nestanka kreativnosti i energije kakvu su ranije imali. Osjećaju se umornije nego što je to normalno.

Drugima će i najmanji zadatak vezan uz posao biti naporan. Možda će imati i fizičke simptome prekomjernog rada poput glavobolje, problema sa želucem i slično. Dani postaju beskrajni, a vikendi poželjniji nego ikada prije.

>>Najveća pogreška koju čine ljudi s niskom emocionalnom inteligencijom

Kako se oporaviti?

Izgaranje ne mora biti znak da više ne uživate u karijeri ili poslu koji obavljate, već znak da biste trebali predah. Ako već dugo niste uzeli slobodni tjedan, to bi mogao biti dobar početak. Nije važno hoćete li negdje otputovati ili ostati u blizini – ideja je da se odmorite od posla. Vrijeme trebate provesti opuštajući se, odmarajući se i radeći stvari koje smatrate zabavnima.

Naravno, kratak bijeg nije dugotrajan lijek ako se ponovo vraćate u isto radno okruženje. Češći mentalni odmori od posla mogu učiniti čuda za vaše zdravlje i pomoći vam da se vratite na posao osvježeni. Važno je također napraviti kraće stanke tijekom radnog dana.

Važan je i način kako razmišljate o poslu. Novi ciljevi ili bolje određivanje prioriteta mogu vam pomoći da bolje rasporedite radno opterećenje tako da vam posao bude smisleniji i da se lakše suočavate s problemima. Najvažnije je da sami sebi kažete kada je dosta.

Nemojte dopustite da vam posao zavlada životom. Prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje. Pronađite par kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće. Planirajte i organizirajte svaki dan te zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.

Zdrav način života povećava otpornost na stres, zato pokušaje usvojite zdrav stil života, primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu. Izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera, bavite se redovito tjelesnim vježbanjem kako biste održali kondiciju.
Uspostavite redovit ritam odmaranja i osigurajte si dovoljno vremena da se naspavate. Odustanite od aktivnosti koje nisu nužne, a opterećuju vas.

Za dobro psihičko zdravlje važno je i dobro raspoloženje, što podrazumijeva dobre odnose u obitelji i na radnom mjestu, s kolegama i prijateljima. Zadržite smisao za humor u stresnim situacijama. Održite ravnotežu između rada i zabave.

Ako je potrebno, potražite savjet stručnjaka.