Mnoge kompanije prihvatile su preporuke Kriznog stožera i dogovorile su sa svojim radnicima rad od kuće. Iako takva mogućnost postoji u hrvatskom zakonodavstvu, rad od kuće je prilično nejasno reguliran pa nije ni uzeo maha. No, kriza zbog koronavirusa traži novi pristup pa će se mnogi zaposleni morati priviknuti na rad od kuće.
Svjetska zdravstvena organizacija je službeno proglasila pandemiju pa je realno pretpostaviti da će “kućni ured” u predstojećem razdoblju mnogima od nas postati uobičajeno radno okruženje.
Mnogima će to biti prvi put da rade od kuće, što znači da će morati pronaći način kako da ostanu posvećeni poslu u okruženju koje neće kod svih poticati produktivnost. Ipak, postoje načini kako da budete efikasni i izbjegnete psihološke krize zbog osamljenosti. Među njima su organiziranje radnog prostora te načina kako komunicirate sa svojim kolegama, piše BBC Worklife.
>>Vlada pokrenula web stranicu koronavirus.hr
Komunkacija je ključna
Bez obzira na koronavirus, za rad od kuće ključna je komunikacija s nadređenim kako biste točno znali što se od vas traži. Komunikacija mora biti jasna i svakodnevna, savjetuje Barbara Larson, profesorica menadžmenta na Northeastern Universityju u Bostonu koja proučava rad na daljinu. “Pitajte svog šefa smeta li mu da se čujete svakog dana desetak minuta na početku i završetku radnog dana. Menadžeri to često zanemare.”
Većini ljudi prilikom rada u uredu nije problem kontaktirati šefa, no u slučaju rada na daljinu prekid komunikacije je vrlo vjerojatan, pogotovo ako niste naviknuti na takav model rada.
>>Kako biti efikasniji prilikom rada od kuće
>>Kako se nositi s koronavirusom na radnom mjestu
Možda vaš menadžer nije vičan virtualnom upravljanju ljudima ili vaša tvrtka nema spremne alate za rad na daljinu kao što su, naprimjer, aplikacije za timsku komunikaciju.
No, čak i oni koji su navikli na rad od kuće mogu se osjetiti usamljeno. U istraživanju koje je lani provela agencija za razvoj internetskih robnih marki Buffer od 2500 ispitanika čak 19 posto navelo je usamljenost kao problem s kojim se suočavaju prilikom rada na daljinu. Bio je to drugi najčešći odgovor u istraživanju. A zbog usamljenosti ljudi mogu izgubiti motivaciju i produktivnost.
Ako radite od kuće, u borbi protiv osamljenosti još više će vam pomoći ako sa šefom i suradnicima komunicirate video vezom, bez obzira je li riječ o video-konferenciji, FaceTimeu, Skypeu ili nekom drugom komunikacijskom kanalu, savjetuje Larson. Iskusni radnici na daljinu redovito će se obraćati kolegama pomoću različitih alata.
Prihvatite rad od kuće jednako ozbiljno kao rad u uredu
Za rad od kuće postoji niz univerzalnih savjeta koje je dobro prihvatiti. Na primjer, ne morate hodati okolo u pidžami samo zato što to možete s obzirom na to da ste kod kuće. “Istuširajte se i obucite kao što to činite kada odlazite u ured. Tretirajte rad od kuće kao redovni posao”, kaže Larson.
Ako nemate kućni ured, pokušajte ga improvizirati. “Nedostatak kućnog ureda prilikom rada na daljinu može prouzročiti privremeni pad produktivnosti”, tumači Sara Sutton, izvršna direktorica I osnivačica internetskog portala FlexJobs, specijaliziranog za ponudu poslova koji s mogu raditi na daljinu. Dodaje kako njenu produktivnost kod kuće povećavaju dvostruki monitori te bežična tipkovnica i miš.
Stoga, umjesto da se izvalite na krevet s prijenosnim računalom, pokušajte nešto kreativnije. Možda je dovoljno pomaknuti noćni ormarić u kut gdje vas nitko neće ometati. Ili iskoristite fotelju umjesto uredske stolice, ali pripazite pritom na ergonomske potrebe.
Postojanje kućnog ureda, pa makar improviziranog, šalje vašim ukućanima jasan signal da radite, da ste “na poslu”.
Uspostavite kućni ured i granice zmeđu radnog i slobodnog vremena
“Postavite granice unutar doma koje će članovi vaše obitelji razumjeti: ‘Kada su vrata zatvorena, pretvarajte se da me nema’”, tumači Kristen Shockley, izvanredna profesorica psihologije na Sveučilištu Georgia.
Ako uspostavite radni prostor u kojem se možete koncentrirati, lakše je spoznati prednosti rada na daljinu. U lanjskoj anketi Flexjobsa u kojoj je sudjelovalo 7000 zaposlenika, njih 65 posto odgovorilo je da je produktivnije raditi od kuće. Kao prednosti su naveli da ih kolege ne ometaju, da se ne moraju pridržavati uredskih politika te izostanak stresa prilikom odlaska i povratka s posla.
>>Vodič za male poduzetnike – kako preživjeti vrijeme koronavirusa
>>Odgoda plaćanja poreza na dohodak i dobit te doprinosa za poduzetnike
No, važno je uljepšati si dan. U već spomenutoj anketi Buffera najčešći prigovor na rad od kuće bio je nemogućnost da se “isključite” nakon završetka radnog vremena. Odlazak kući odnosno fizičko napuštanje ureda po završetku radnog vremena jasno određuje granice radnog i slobodnog vremena. Shockley zato predlaže da postavite “psihološke međe” koje će vam pomoći da razmišljate ispravno. Na primjer, radni dan započnite dvadesetminutnom kavom, a završite ga s dvadesetak minuta vježbanja.
“Čak i ako ne morate brinuti i djeci dok radite od kuće, misli vas lako odnesu u smjeru nekih drugih stvari. Na primjer, da morate oprati rublje. ‘Samo na trenutak’. Morate se othrvati takvim mislima i ugraditi u svoj um da radite”, tumači Shockley.
Izbjegavajte osjećaj izoliranosti
Usprkos navedenih alata, prisilna priroda tranzicije iz uredskog u kućno okruženje zbog prijetnje koronavirusa kod nekih ljudi može izazvati nelagodu zog koje se teško privikavaju na promjene.
“Koronavirus nas sve tjera u ekstremno rješenje kao što je rad od kuće”, kaže Nicholas Bloom, profesor ekonomije na kalifornijskom Sveučilištu Stanford koji je držao TED Talks predavanja o daljinskom radu. Bloom tumači kako postoje dvije vrste rada od kuće: kratkotrajni ili povremeni rad od kuće, te stalni ili rad na puno radno vrijeme. “To je kao da uspoređujete treninge rekreativaca i profesionalnih sportaša.”
Ovaj drugi model je još uvijek relativno rijedak. Bloom kaže da samo 5 posto američke radne snage kaže da radi na daljinu u punom radnom vremenu. S obzirom na to da se ne može odrediti koliko dugo će prijetnja koronavirusom trajati, nije jasno kolikom dugo će ljudi sada biti kod kuće.
Roditelji će se teže koncentrirati prilikom rada kod kuće ako su djeca kod kuće jer su škole zatvorene, kao što je slučaj u Hrvatskoj. To znači da je komunikacija s menadžerima od vitalne važnosti.
Produljena izolacija također može potencijalno utjecati na motiviranost i produktivnost. Zato Larson sugerira da timovi pokušavaju održati privid normalnosti i druženja na nekonvencionalan način, poput virtualnih marendi odnosno gableca, ili virtualnih „cuga” putem Slacka ili Skypea.
“To je dobar način druženja. Možda je malo čudan, ali u ovoj situaciji svi se pomalo osjećamo čudno pa je zabavno”, razlaže Larson, opisujući mentalitet “svi smo zajedno u ovome”. “Dodaje malo ležernosti u inače teško okruženje.”
Sutton također podržava ideju prijenosa uredskih društvenih aktivnosti u virtualno okruženje. “Proslavite rođendane, javno pohvalite postignute ciljeve i dovršene projekte”, kaže ona. “Odvojite vrijeme za ležerne razgovore i opuštajuće čavrljanje.”
Kako upravljati osobnim financijama u doba krize
Sačuvajte dobro raspoloženje
Ovo su stresna vremena. Negativni naslovi, zabrinutost za voljene bolesne ili osobe starije dobi te nastojanja da se oduprete paničnoj potrebi da kupite zalihe toaletnog papira mogu pogurati poslovne obveze u zapećak. Ali što više truda uložite u komunikaciju s kolegama, to je veća šansa da izbjegnete osjećaj izoliranosti i usamljenosti koji može dovesti do depresije.
“Općenito, kratkotrajno razdoblje – recimo dva do četiri tjedna punog radnog vremena od kuće – može biti ekonomski i osobno bolno, ali je podnošljivo”, poručuje Bloom. “Dulje razdoblje, od, naprimjer, dva ili tri mjeseca punog radnog vremena od kuće, može dovesti do ozbiljnih ekonomskih i zdravstvenih problema.”
Bloom se slaže da rješenje uključuju što više interakcije licem u lice putem video poziva, redovna izvješća nadređenima, osobito ako zaposlenici žive sami, te redovitih neobaveznih sastanaka poput virtualnih “kava”.
Ako ste menadžer, na vama je da jasno komunicirate sa svima i da održavate moral svog tima. “Lako je ovih dana biti pod stresom ili depresivan. Ako ste menadžer, priznajte da postoji stres i problemi. Vaš je posao ohrabriti i motivirati tim”, tumači Larson.
To je posebno važno ako će ljudi morati raditi od kuće više od dva-tri tjedna. „Postavite neke norme. Održavajte raspoloženje tima”, poručuje Larson.
