Oznaka: Državni zavod za statistiku

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu porasle su u studenom 0,5 posto u odnosu na listopad dok je godišnja stopa rasta dosegnula 19,8 posto. Pri tome je rast cijena energije u odnosu na studeni 2020. dosegnuo 60,4 posto godišnje.

Prema posljednjim podacima DZS-a ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu je u usporedbi sa rujnom 2021. bila viša za 1,9% dok je u odnosu na isti mjesec 2020. obujam industrijske proizvodnje porastao za 2,7%.

Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta zasigurno se može pripisati i učinku prošlogodišnje niske baze dok je smanjena turistička potrošnja nakon završetka središnjeg dijela turističke sezone djelovala u suprotnom smjeru.

Godišnji rast u trećem je tromjesečju bio široko rasprostranjen sa snažnim realnim rastom većine sastavnica BDP-a pri čemu je najveći doprinos rastu došao s pozitivnim godišnjim promjenama kod osobne potrošnje i izvoza roba i usluga, dok je uvoz rastao značajno slabije.

U nedjelju u ponoć završio je popis stanovništva. Popis je trabao završiti 17. listopada, ali zbog pandemije je dva puta produžen - prvi put do 29. listopada, a drugi put do 14. studenog. Prvi rezultati trebali bi biti objavljeni za dva mjeseca.

Glavni generator snažnog godišnjeg rasta proizvođačkih cijena je i dalje izražen rast cijena Energije koji je u promatranom mjesecu ubrzao rast na 68,3 posto. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene porasle su za 4 posto u odnosu na listopad 2020.

Bit će nas između 3,9 i četiri milijuna, bliže 3,9 milijuna, budući da emigracijski podaci nisu točni. Procjene DZS-a rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri milijuna, ali nas je barem 50.000 do 80.000 manje, kaže demograf Ivan Čipin.

Prosječna neto plaća u kolovozu iznosila je 7118 kuna što je rast od jedan posto u odnosu na srpanj te 5,9 posto više nego u istom mjesecu 2020. Najviše su to nominalne stope rasta još od kraja 2008. godine

Iako je popis stanovništva trebao biti završen u nedjelju, 17. listopada, popisivači nastavljaju rad na terenu. Druga faza popisa produžena je do 29. listopada, pa građani koje popisivači još uvijek nisu posjetili nemaju razloga za brigu.

Promatrano prema strukturi predvodnik rasta bili su novi stambeni objekti uz rast od 4,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje te 6,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2020. Rast na tromjesečnoj i godišnjoj razini predvode stambene jedinice u Zagrebu.

Prema podacima koje je DZS objavio u četvrtak, 30. rujna, dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta prometa u trgovini na malo, u skladu s očekivanjima, nastavljene su u kolovozu, sedmi mjesec za redom.

Mnogi su se željeli popisati posljednjeg dana, u nedjelju, ali zbog zagušenja sustava nisu mogli pristupiti aplikaciji. Do nedjelje navečer popisalo se 1,326 građana. Među njima je najviše stanovnika Zagreba.

Najviše građana popisalo se Zagrebu, 354.919, a slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 115.159 i Primorsko-goranska županija sa 100.372 popisanih.

Prema podacima DZS-a na kraju kolovoza broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.588.965, što je za 0,1 posto više u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih bio viši za 2,1 posto.

U kolovozu je stopa nezaposlenosti iznosila 7,3 posto što je za 1,7 postotnih bodova niže nego u istom mjesecu 2020. Međutim, u odnosu na kolovoz 2019. stopa nezaposlenosti viša je za 0,5 postotnih bodova.

U prvoj fazi popisa stanovništva do nedjelje, 19. rujna u 15 sati uspješno se popisalo više od 546 tisuća građana. Prednjače grad Zagreb sa 172 tisuće samopopisanih te Splitsko-dalmatisnka županija s 53 tisuće.